San o drvetu

„Zastrašujući i potresan završetak klimatske kvadrilogije u kojem Maja Lunde postavlja pitanje čovjekove odgovornosti za sudbinu našeg planeta, ali i sugerira neke odgovore.“

Jönköpings-Posten (Švedska)

Iz knjige:

U Taoinom svijetu ostalo je samo genetski manipulirano sjeme. Ali izvorno sjeme nalazilo se u trezoru. Pomoću tog sjemena moglo bi se vratiti vrijeme, stvoriti poljoprivredna raznolikost u kojoj je ljudska vrsta nekada uživala, pronaći specijalizirane prehrambene vrste biljaka prikladne za sve uvjete, koje uspijevaju na toplini, suši, hladnoći, vlazi, koje bi podnosile svijet kakav je sada postao. Raznolikost je bila ta koja bi ih spasila, koja bi dala hranu svima koji gladuju.

„Još uvijek postoji”, rekla je Mei-Ling. „Tko bi to pomislio.”

„Svakako ne ti”, rekla je Tao i nasmijala se s olakšanjem.

Nitko nije vjerovao da sjemenke još uvijek postoje. Ljudska vrsta teško je preživljavala u godinama koje su prošle od Kolapsa. Nitko si nije uzeo vremena kako bi to provjerio, nitko nije mislio da se to isplati jer Svalbard je živio bez kontakta s ostatkom svijeta mnogo godina, u potpunoj izolaciji. Sjemenke su bile zaboravljene ili otpisane. Sve dok djeca s njima nisu stupila u kontakt.

„Bila si u pravu”, rekla je Mei-Ling. „Sada ćemo pronaći djecu i isprazniti trezor. Dajem nam dva dana ovdje gore, a onda ćemo krenuti prema jugu kako bismo stigli kući prije nego što nastupi zima.”

Iz kritike:

„Distopijska slika budućnosti koja je istovremeno zastrašujuća i duboko dirljiva.”

Jönköpings-Posten (Švedska)

„Maja Lunde svojom klimatskom sagom, snažnom epopejom bliskom svakodnevnom životu, portretira sudbinska pitanja i sugerira odgovore.”

Arbetarbladet (Švedska)

„Roman je sugestivan završetak Klimatske tetralogije napisane da bismo osvijestili i promijenili svoj odnos prema prirodi.”

Kristianstadsbladet (Švedska)

O urednici:

Nada Brnardić diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, urednica je u Nakladi Ljevak u Zagrebu. Uredila je više od dvije stotine naslova objavljenih u bibliotekama Cicero, VSK, Graham Greene, Civilizacija i kultura te Bookmarker.

O prevoditeljici:

Vesna Salomonsen rođena je 1969. u Varaždinu, gdje je završila gimnaziju. Studij engleskog jezika i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je 1993. godine. Na Filozofskom fakultetu u Bergenu (Norveška) magistrirala je s temom o Virginiji Woolf. Nakon povratka iz Norveške predaje engleski jezik u srednjoj školi i prevodi s norveškog jezika. Za Nakladu Ljevak dosada je prevela romane Posljednji svoje vrste i San o drvetu Maje Lunde, te Jutro i večer i Isijavanje Jona Fossea.