U Velebitu, 2. izdanje

Knjiga U Velebitu je transžanrovski hommage istraživačima Velebita u kojem su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira. Hodajući istim onim stazama kojima su dvadesetih godina prošlog stoljeća hodali Hirtz, Simonović i Poljak, autor bilježi vlastita iskustva i zapažanja uspoređujući ih s iskustvima i zapažanjima Miroslava Hirtza, ali i dvojice velikih poznavatelja Velebita iz druge polovice 20. stoljeća, Sergeja Forenbachera i Ante Rukavine.

U prvoj polovici 20. stoljeća Velebit je vrvio životom. Na južnim padinama planine nalazila su se brojna naselja, a stočari su u proljeće gonili stada ovaca na vršne dijelove planine i do jeseni boravili u svojim stanovima. Početkom 20. stoljeća Velebitom je krstarila i ondašnja društvena elita – Ljudevit Rossi, austrijski oficir i jedan od najznačajnijih hrvatskih botaničara; Josip Poljak, stručnjak za geologiju krša i speleologiju te autor nenadmašnog Planinarskog vodiča po Velebitu tiskanog davne 1929.; somborski liječnik i fotograf Radivoj Simonović koji je za sobom ostavio mnoštvo fotografija velebitskih stanovnika i pejzaža visoke etnografske i umjetničke kvalitete; a u to društvo spada i Miroslav Hirtz, profesor lovstva i zoologije, autor serije putopisa koji čine okosnicu ove. U njezinu stvaranju velebitske staze autora su vodile od krških dolaca iznad ceste Obrovac – Gračac, krških polja južno od Tulovih greda, Velikog Rujna, Stapa i Konjskog na južnom Velebitu, do Lubenovca, Jezera, Zavižanske kotline i Babrovače na sjevernom Velebitu.

U knjizi U Velebitu sudaraju se iskustva hodača planinom nekada i sada, razmišljanja Ede Popovića i Miroslava Hirza, fotografije Radivoja Simonovića rađene na staklu s fotografijama koje je digitalnom kamerom snimio današnji hodač, a kroz odnos čovjeka i planine preispituje se smjer u kojemu ide suvremeno društvo.