Dobrostive

"Masovni ubojice gotovo uvijek su šutljivi. Ja sam jednoga htio natjerati da progovori." Tim je riječima nagrađivani autor Jonathan Littell najavio sjećanja časnika SS-a Maximiliena Auea, pripovjedača jednog od najkontroverznijih književnih djela 21. stoljeća, maestralnog romana Dobrostive. Rođen u Alsaceu od oca Nijemca i majke Francuskinje, intelektualac dobro upućen u književnost, filozofiju i glazbu, Maximilien Aue uvjereni je nacionalsocijalist, mladi doktor prava koji se SS-u pridružio slučajno, da izbjegne kazneni progon zbog homoseksualnog susreta. Ali što je slučaj? Je li ga baš on učinio sudionikom nekih od najmračnijih trenutaka novije svjetske povijesti: pored rovova za masovna smaknuća u Babinu Jaru, na Kavkazu, u staljingradskom kotlu, u Auschwitzu? Od poharanih ukrajinskih gradova pa sve do Hitlerova bunkera u razorenom Berlinu, Aue hladno i nemilosrdno opisuje zločine, krvnike i žrtve, do u najsitniji detalj oslikavajući ono što će postati provokativan, zastrašujuće živ portret Trećega Reicha: rat viđen očima krvnika.

No Dobrostive nisu samo "Novi Rat i mir", ni "jedna od najsnažnijih knjiga ikada napisanih o nacizmu". Ujedno, one su strmoglavi skok u tamu obiteljskih odnosa i seksualnih opsesija. Načinom na koji u sudbini SS-Obersturmführera Maxa Auea prepleće povijest i privatni život Jonathan Littell zaziva duh klasične tragedije i svojim romanom ulazi u briljantan i mračan dijalog s besmrtnim djelima Eshila, Sofokla, Vasilija Grossmana i Lava Tolstoja.

Desetljećima nakon završetka Drugog svjetskog rata, dok pod lažnim imenom na sjeveru Francuske uspješno vodi tvornicu čipke, Aue će se osvrnuti i pružiti nam ruku, pozvati nas da ga pratimo. Gonjen Eumenidama, nazivajući nas braćom, ravnodušnim će nas i deliričnim krajolicima dovesti do strašnog susreta čovjeka i zla, do pitanja koja nijemo vrište iz ovog romana: bismo li i sami mogli postati poput njega? Bismo li prešli crtu i koraknuli u tamu? Bismo li primijetili da se to dogodilo?