Chinook

U povodu 5. obljetnice smrti Bekima Sejranovića, 20. svibnja iz tiska izlazi jedini neobjavljeni tekst iz njegove ostavštine, nezavršeni roman Chinook. U knjigu su uvrštene i dvije zadnje priče koje je Bekim napisao Miss Misery na otoku Susku i Sto trideset sati bez sna, koje pripadaju svijetu tog romana i funkcioniraju kao kraj okvirne priče romana, te Bekimov plan cijelog romana. Knjiga je opremljena i opsežnim uredničkim tekstom Drage Glamuzine o tome kako je roman nastajao te ingenioznim pogovorom cijelom opusu Bekima Sejranovića koji je napisao Pablo Srdanović.

Bekimovog junaka, poznatog iz svih njegovih romana, na početku zatičemo u Americi gdje promovira svoj roman objavljen na engleskom. Godina je 2016. i u tijeku su zadnji dani predsjedničke kampanje. Dok u hotelskoj sobi, noć uoči povratka u Europu, čeka razultate izbora na kojima će pobijediti Donald Trump, naš junak želi popušiti svu travu koju je dobio od prijatelja, jer ne može je ponijeti sa sobom, i lista staru bilježnicu koju mu je na jednoj promociji dao jedan starac. U toj bilježnici je dnevnička priča trapera iz Bosne koji je sredinom devetnestog stoljeća živio s Indijancima. Bekimov pripovjedač uskoro postaje opsjednut tom pričom, prvim vesternom u kojem je glavni junak Bosanac, u kojoj prepoznaje i mnoge elemente vlastitog života i svu svoju energiju ulaže u dešifriranje tog nečitkog i izblijedelog rukopisa.

Chinook se savršeno uklapa u svijet Bekimovih romana, i na neki način, ovako nezavršen, predstavlja kraj koji možda najbolje odgovara cjelini njegova opusa, pravi kraj svijeta koji je stvorio u svojim knjigama. U njemu su još jednom, eksplicitnije nego ikad, podvučene sve njegove glavne teme – izbjeglištvo, emigracija, bijeg od ratnog ludila i netolerancije, pozicija drugog među netrpeljivom većinom, nomadizam, potraga za slobodom i pokušaj da se u svem tom životnom ludilu kreira vlastiti identitet čije su vrijednosti drukčije od vrijednosti većine, još jedan povratak u djetinjstvo i omaž literarnim i strip junacima… I ispisivanje vlastitog života, njegovo pretvaranje u literarni materijal do samog kraja, do zadnjeg udaha.