Revolucionari, revizionisti, dogmatičari, pseta i luđaci

Tijekom prvih dvadeset pet godina Hladnog rata, Jugoslavija i Kina stajale su na suprotnim stranama iste ideologije. Pripadale su skupu socijalističkih zemalja, ali se, s izuzetkom trogodišnje stanke sredinom pedesetih, nisu nimalo smatrale “bratskim” ili “prijateljskim” zemljama. Iako su događaji koji su okruživali ove dvije zemlje u prvim godinama Hladnog rata na sličan način odredili njihove njihove osnovne stavove prema razvoju socijalizma, te shodno tomu i uloge koje su bile (samo)pozvane igrati na međunarodnoj sceni, sukob Tita i Staljina 1948, kao i kasnije odbijanje Jugoslavije da se u potpunosti vrati pod okrilje i vodstvo Sovjetskog Saveza, de facto je Kinu i Jugoslaviju učinilo neprijateljima. Nemogućnost usklađivanja kineskih i jugoslavenskih postavki o tome što bi socijalizam i komunizam trebali biti te kako bi se trebali razvijati, s jedne strane značajno pojačanih smjernicama maoističke misli, a s druge jugoslavenskom verzijom “aktivne miroljubive koegzistencije”, krajem pedesetih i početkom šezdesetih doveo je do potpunog raspada ikakve mogućnosti njihova međusobnog razumijevanja. (…) Primarni cilj knjige jest predstaviti odnose između Jugoslavije i Kine, njihove sukobe i rijetke trenutke suradnje u sferama zajedništva socijalističkih zemalja, svijeta Azije, Afrike i Latinske Amerike, tzv. Trećeg svijeta te UN-a. (Iz: Uvod: revizionisti i dogmatičari ili samo neshvaćeni drugovi, Zvonimir Stopić)

Knjiga o Kini i Jugoslaviji Zvonimira Stopića vjerojatno je prva knjiga hrvatskog povjesničara, koji je doktorirao u Kini i koji je čitao kineske dokumente. Stopić na temelju zapadne, naše i kineske građe progovara o Jugoslaviji, što znači i o Hrvatskoj, od 1948. do 1971. godine. Knjiga se pojavljuje ne samo desetljećima nakon što više nema Jugoslavije, već i u trenutku kada nestaje međunarodni poredak unutar kojega je Kina najprije bila izolirana, a onda, nakon ulaska u Ujedinjene nacije 1971, postupno postala najvažniji korisnik sustava koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata. (Iz predgovora Tvrtka Jakovine, Što je danas Kina i što o Kini nekad trebaju znati mali narodi?)