Kjel, crna labud-ptica

Kjel, crna labud-ptica romantična je bajka o crnom labudu, ljubavi i prijateljstvu novoga hrvatskog Andersena Želimira Hercigonje.

“Kjel, tako se zove naš crni labud, nije bio svjestan da se izdvaja od drugih ptica svojega jata. Mladi je labud toliko plijenio ljepotom da su srca slobodnih labudica ustreptala pri svakom pogledu na savršenu crnu pojavu.”

„U Hercigonjinim bajkama često je uočljiva obilna uporaba elemenata neoromantizma, a uočavamo i izražajne elemente s povremenom anakronom stilskom romantičarskom patetikom, kao i opisivanje prizora optimalne idile. U tom dijelu svojega stvaralaštva, u kojem je doživio popularnost i jezično-izražajnu afirmaciju, Hercigonja stvara deskripcije lirski raspjevanog, romantiziranog, gotovo neosecesijski nadograđenog estetskog okruženja.

U ovoj bajci naziru se scene Labuđeg jezera P. I. Čajkovskog, utjecaj Ružnog pačeta u izdvojenoj posebnosti sudbine crnog labuda, odjeci starih nordijskih saga i legendi. 

U neoromantičnoj, vizualno uzbudljivoj dekoraciji pejzaža Hercigonja stvara svoju simboličnu priču o labudovima i preko nje naglašava potrebu osjećaja požrtvovnosti kao bitne sastavnice ljubavi.“

dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek

O autoru

Želimir Hercigonja ponajviše piše za djecu. Cijenjeni je hrvatski dječji pisac koji se posebno afirmirao svojom bajkovitom prozom koju je hrvatska književna kritika još davnih dana ocijenila izvrsnom, odnosno značajnim doprinosom hrvatskoj dječjoj književnoj sceni. Njegove zbirke bajki Bajkovnica, Srebrnasta nit snova i Vladar ledene osame smatraju se vrhuncima hrvatske književne bajke. Uvažena teoretičarka dječje književnosti prof. dr. sc. Dubravka Težak, redovita profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, koja dugi niz godina predaje kolegij Dječja književnost, zapisala je svojedobno u svojem osvrtu na Hercigonjine bajkovite priče: „Njegov izraz karakterizira bogatstvo pjesničkih slika i lijep jezik, zahvaljujući promišljeno izabranim riječima i osjećaju za skladan poredak. U suvremenoj literaturi za djecu nećemo pronaći mnogo pisaca tako raskošnog jezičnog izraza, a upravo je za malu djecu važno da čuju dobru riječ i rečenicu.“

A cijenjeni kritičar Branko Pilaš zapisao je o autoru: „Ovaj pjesnik bajke živi u svome carstvu koje uspijeva vrlo brzo, jasno i jednostavno približiti čitateljima...”

Pet Hercigonjinih djela Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvrstilo je u lektirni popis za osnovnoškolce, i to četiri knjige za drugi razred – Prašnjavko, Kjel, crna labud-ptica, Vodenjak i stara kruška i Poštar Zeko Brzonogi – te jednu za šesti razred – Tajni leksikon, koji je dosad doživio brojna izdanja. Na temelju svojega književnog rada uvršten je i u Hrvatsku književnu enciklopediju. Želimir Hercigonja tata je desetogodišnjoj Aniki, pa je, prema tome, bogatiji i od Billa Gatesa i Marka Zuckerberga zajedno.

O ilustratorici

Ana Kadoić rođena je 1974. u Zagrebu. Diplomirala je 1999. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 2001. odlazi na dvogodišnji poslijediplomski studij na Rijksakademie van Beeldende Kunsten u Amsterdam. Iste godine nominirana je za Uriot Prize na toj instituciji.

Bavi se crtežom, instalacijom i multimedijskom umjetnošću te izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Godine 2003. bila je finalistica likovne nagrade „Radoslav Putar“, a 2005. nominirana je za Henkel Prize za crtež, program KulturKontakt, Beč. Boravi na studijskim stipendijama Cite International des Arts u Parizu 2004., u trajanju od dva mjeseca, te KulturKontakt u Beču 2009., u trajanju od tri mjeseca.

Od 2003. aktivno se bavi ilustracijom za djecu, surađuje s mnogim izdavačima u Hrvatskoj i Nizozemskoj. Ilustrirala je više od 40 slikovnica i školskih udžbenika. Godine 2011. izdaje slikovnice  Zašto volim ići na spavanje i, u suradnji  s Melitom Rundek, Djevojka koja je zaspala u tanjuru, uz potporu Ministarstva kulture RH, a 2012. slikovnice Kod bake  i  O strahu i krotitelju lavova, također u suradnji s Melitom Rundek.

Od 2011. bavi se animiranim filmom. Surađuje s redateljem Miranom Miošićem na filmovima Skriveni talent (2013.) i Bijela vrana (2017.), u produkciji Zagreb filma, te s redateljicom Anom Horvat na filmu Crvena jabučica (2018.), u produkciji Luma filma.

Godine 2005. dobila je nagradu publike „Ovca u kutiji” za ilustracije slikovnice Semafor Filip Dane Hodaka (Naklada Haid, 2004., Zagreb), 2011. nagradu „Lice knjige” za naslovnicu knjige Puna vreća laži  Sanje Lovrenčić (Mala zvona, 2011., Zagreb), 2012. nagradu „Lice knjige” za ilustracije slikovnice Kod bake (samostalna naklada, 2012., Zagreb), a 2015. nagradu „PišiRiši” Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade za ilustracije knjige Crvena jabučica Nine Vađić. Godine 2016. dobiva posebnu pohvalu „Grigor Vitez” za ilustracije slikovnice Crvena jabučica Nine Vađić, u izdanju Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade. Godine 2017. dobiva nagradu „Grigor Vitez” za ilustracije u slikovnicama Petar i tramvaj i Što rade odrasli, u izdanju Kašmir-prometa Zagreb.