

Roman Nasljedstvo u Norveškoj je postao bestseler, između ostalog i zato što su čitatelji prepoznali autoričinu obitelj u priči o unutarobiteljskoj destrukciji, odnosno pročitali Nasljedstvo kao prikrivenu autobiografju Vigdis Hjorth. Njezina sestra Helga Hjorth bila je toliko uvrijeđena Nasljedstvom da je napisala vlastiti roman Fri vilje koji je također postao bestseler. Nasljedstvo počinje kao klasična priča o disfunkcionalnim obiteljskim odnosima. Četvero djece spori se oko nasljeđivanja dviju susjednih brvnara na otoku koje su oduvijek u posjedu obitelji. Dvije kćeri koje su se godinama brinule za posjed i roditelje dolaze u sukob s ostalo dvoje djece, koja su odavno prekinula svaki kontakt s obitelji. Tada na vidjelo izlaze dugo skrivane mračne i teške obiteljske tajne.
Nasljedstvo je mučna priča o pokušaju glavne junakinje da raščisti obiteljske odnose nakon očeve smrti. Pred više od dvadeset godina glavna junakinja prekinula je sve kontakte s članovima najuže obitelji nakon što je oca optužila za spolno zlostavljanje, a njezina majka i sestre nisu joj povjerovale. Vigdis Hjorth piše izvarednu prozu: u dugim odlomcima unutarnjeg dijaloga prizivaju se sjećanja glavne junakinje koja je vode do suočavanja s očevom smrću i obiteljskim užasom koji ju je godinama držao u izolaciji.
„Hjorth moćno pokazuje kako je za žrtvu nasilja, osim izvornog traumatskog događaja, gotovo jednako štetno kad se ne vjeruje njezinom svjedočenju. Nasljedstvo podsjeća kako je lakše sakriti mračnu podsvijest nego se s njom suočiti. U najboljim dijelovima roman ova se teza širi i na društvenu razinu. Hjorth uvjerljivo argumentira kako zvjerstva i sukobi često izviru iz onoga što nacija potiskuje ili negira."
- The Guardian
„Nasljedstvo je najveći i najpoznatiji skandinavski književni događaj u posljednjih dvadesetak godina, osim možda Karla Ovea Knausgårda, s čijim se romanima ponekad površno i uspoređuje. Poput Knausgårda, i Hjorth piše protiv represije, protiv tabua koji priječe da se piše izravno i iskreno. No dok nas Knausgård nagovara da gledamo u leševe, Hjorth nas sili da razmišljamo o dušama koje krvare.“
- New Yorker
https://www.vecernji.hr/kultura/tezak-i-potresan-roman-o-zivotu-zrtve-seksualnog-zlostavljanja-1382888
https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/razgovor-s-poznatom-norveskom-knjizevnicom-u-mom-romanu-majka-nije-spremna-prihvatitida-je-njezin-muz-silovao-njezinu-kcer/9973033/
https://citajknjigu.com/nasljedstvo-vigdis-hjorth-jos-jedno-norvesko-razracunavanje-s-najuzom-obitelji/
https://www.tportal.hr/kultura/clanak/norveska-knjizevnica-ciji-je-roman-o-uzasnoj-obiteljskoj-tajni-sokirao-njenu-zemlju-mozda-su-norvezani-otvoreniji-i-iskreniji-od-ostalih-pristojni-bas-nismo-20200203
http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Procitali-smo-Nasljedstvo-Vigdis-Hjorth-Kritika-okoline-koja-nije-zastitila-zrtvu
https://bookwormmaja.art.blog/2020/04/02/vigdis-hjorth-nasljedstvo/
Anja Majnarić rođena je u Zagrebu 1982. godine. Diplomirala je engleski jezik i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je usput odslušala i modul norveškog jezika. Od 2006. bavi se isključivo književnim prevođenjem i odlazi na rezidencijalne boravke u inozemstvo (Norveška, Škotska, SAD, Irska). Kao slobodni prevodilac prevodi s engleskog i norveškog jezika za nekoliko izdavačkih kuća te za Treći program HRT-a. Neki od njezinih značajnijih prijevoda su heksalog Moja borba Karla Ovea Knausgårda, Trenutak slobode, Barutana i Tišina Jensa Bjørneboea, Fahrenheit 451 Raya Bradburyja, Puste zemlje Stephena Kinga te Povijest pčela i Plavetnilo Maje Lunde. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Vigdis Hjorth - NASLJEDSTVO<br /> Prije svega, savršeno psihološki opisani likovi i karakteri protagonista (a vidjet ćemo i zašto).<br /> Mučna knjiga norveške spisateljice Vigdis Hjorth o obiteljskim tajnama gdje glavna junakinja pokušava od svoje 23. do cca 50. godine izvesti na čistac "tajnu" koja tišti cijelo njeno biće, koja joj onemogućuje normalno funkcioniranje (čak s mukom piše članke od kojih egzistira) ali bezuspješno.<br /> Tajna zapravo nije tajna nego obiteljsko zlo, nasilje i sramota o seksualnom zlostavljanju koje je Bergliot, između 5. i 7. godine života, trpjela od strane oca i koje joj je nepovratno uništilo djetinjstvo, odrastanje i još štošta. Majka, svjesna da je ono što njena najstarija kćer tvrdi - istina, sve negira. Na očevo - čitaj: zlostavljačevo negiranje ne treba ni trošiti riječi. Kad se tom negiranju pridruže i dvije mlađe sestre koje su odgajane sasvim drugačije (!) te izdaje režu kao nož. Na njenoj strani je samo brat Bard, najstarije dijete u obitelji, također odrastao izložen mnogim nepravdama.<br /> Roditelji uspijevaju u naumu da djeca ne budu složna i na taj način svim silama nastoje držati sve konce u svojim rukama. Obećavaju (3 godine prije nenadane očeve smrti) svima isti dio nasljedstva - da bi Bergliot tek puno kasnije shvatila da je to bio tek jedan u nizu pokušaja kupovanja šutnje.<br /> Kako vidimo, bar u tome nisu uspjeli.<br /> Roman Nasljedstvo priča je o jednoj apsolutno disfunkcionalnoj obitelji, mučna priča o incestu, na žalost nekažnjenom, priča o polomljenoj duši žrtve.<br /> Čitatelji su, kada je roman izašao u Norveškoj i postao bestseler, prepoznali autoričinu obitelj i prikrivenu autobiografiju Vigdis Hjorth. Njena mlađa sestra, <br /> Helga Hjorth, bijesna zbog iznošenja obiteljskog prljavog rublja u javnost, napisala je vlastitu knjigu Fri Vilje (Slobodna volja), kao odgovor na Nasljedstvo i taj roman je također postao bestseler.<br /> Imala sam sreću prisustvovati predstavljanju Nasljedstva za hrvatsko izdanje i upoznati autoricu na promociji u Zagrebu, gdje nam je Vigdis H. pričala o poremećenim odnosima svoje obitelji, o tome da danas nema pojma ni gdje joj majka živi niti njen broj telefona, sa sestrama ne održava kontakt.<br /> I jedna zanimljivost, spisateljica je na promociji govorila o tome kako jako voli prostor bivše Jugoslavije (u knjizi čak spominje svog norveškog prijatelja koji je zbog rata na ovim prostorima, u dalekoj, hladnoj Norveškoj - plakao!). Najavila je to veče odlazak za Split, a onda na odmor u svoju kuću u Crnoj Gori.<br /> Najveća tuga cijele priče leži u činjenici da je po mojoj (a i statističkoj pretpostavci) ovakvih slučajeva jako mnogo - gdje članovi obitelji čuvaju svoj lažnomoralni "dobar glas" radije nego da učine i najmanji korak da bi se pomoglo žrtvi.