Elektroničko nakladništvo? - Skupina autora

.

.

-42%
Elektroničko nakladništvo?

Elektroničko nakladništvo?

Cijena: 18,45 EUR
Cijena s popustom: 10,62 EUR

Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 18,45 EUR

Količina
Broj nagradnih bodova koje ćete ostvariti kupnjom jednog proizvoda: 0.

Elektroničko nakladništvokao samostalan nakladnički model zacijelo ne postoji. Nakladništvo se može opisati na različite načine, primjerice kao djelatnost stvaranja, stjecanja, uređivanja, objavljivanja i diseminacije sadržaja i diskursa, no u toj djelatnosti ništa nije elektroničko. Računalne i informacijske tehnologije implementirane su u nakladničko poslovanje, jedan je mogući završni nakladnički proizvod publikacija u nekom od računalnih formata zapisa popularno nazvan elektroničkom knjigom, no elektroničnost je i tu prisutna samo na nespretno formuliranoj, iako općeprihvaćenoj pojmovnoj razini.

 

Elektroničko nakladništvo?znanstvena je monografija koja tematizira različite aspekte istoimenog nakladničkog fenomena. Rezultat je višegodišnjeg kontinuiranog praćenja promjena u suvremenom nakladništvu, analiziranja i komparacije literature i praktičnih istraživanja nakladničkog tržišta. Podijeljena je u pet tematskih cjelina. Prva se bavi razvojnim i društvenim kontekstom elektroničkog nakladništva, prikazuje njegov povijesni razvoj i kritički propituje dominantne pretpostavke o ulozi elektroničkih publikacija na globalnom tržištu. Druga cjelina prikazuje i analizira tehnološke razvojne preduvjete e-nakladništva, posebice razvoj formata zapisa elektroničkih knjiga, razvoj čitača elektroničkih knjiga i razvoj računarstva u oblaku i platformi za objavljivanje elektroničkih knjiga. Treća, četvrta i peta cjelina praktično su usmjerene i tematiziraju nakladništvo elektroničkih knjiga, elektroničkih časopisa i naposljetku izazove vizualnog oblikovanja publikacija u mrežnom okružju.

 

Izraz elektroničko nakladništvo i upućenoj i posve nezainteresiranoj publici egzaktno i nedvosmisleno otkriva sadržaj ove knjige — ni jedan drugi naslov ne bi toliko precizno zrcalio njezinu temu. Terminološka je korektnost stoga dostatno zadovoljena popratnim upitnikom u naslovu knjige, koji ondje stoji da bi istaknuo kako elektroničko nakladništvo, taj općeprihvaćeni pojam, ne govori mnogo o opsegu i sadržaju pojava koje opisuje.

 

 

Zoran Velagićje izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i nakladništva. Voditelj je katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo i autor dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju matične ustanove te na poslijediplomskim studijima Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru, Izdavaštvo i mediji: studij izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno–kulturnog identiteta koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Književnost i kulturni identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Objavio je 40–ak znanstvenih radova u časopisima i dvije monografije: Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću (Zagreb: Naklada Ljevak, 2010.) i Uvod u nakladništvo (Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013.). Radove je izlagao na 20–ak međunarodnih znanstvenih konferencija. Bio je suradnik na dva međunarodna znanstvena projekta i voditelj znanstvenog projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine. Nacionalni je predstavnik u Upravnom odboru CoST projekta E–READ: Evolution of reading in the age of digitisation. Pokretač je i glavni urednik znanstvenog časopisa Libellarium koji izlazi od 2008. godine. Član je i regionalni koordinator međunarodnog društva znanstvenika The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing.

 

Tomislav Jakopecje poslijedoktorand na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje sudjeluje na izvođenju nastave na kolegijima iz područja informacijskih tehnologija. Veliki je zaljubljenik u informacijske tehnologije općenito. U znanstvenom području prati razvoj informacijske tehnologije, kao i razvoj elektroničkog nakladništva i elektroničkih knjiga. Autor je i voditelj dvopredmetnog diplomskog studija informacijske tehnologije koji se na Filozofskom fakultetu u Osijeku izvodi od akademske 2015./2016. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvena biografija broji preko deset znanstvenih i ostalih radova u drugim časopisima, znanstvenih radova u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom. Bio je suradnik na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te koordinator uime Filozofskog fakulteta u Osijeku na EU projektu ICT znanstveni laboratorij 2017. godine. dobitnik je nagrade za stručni rad na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2017. godine.

 

Franjo Peharje docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje je nositelj raznih predmeta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Od 2016. godine je pročelnik Odjela za informacijske znanosti. Područja njegova znanstvenog interesa su povijest i teorija informacijskih znanosti, znanstvena komunikacija, bibliometrija, elektroničko nakladništvo te sustavi za pretraživanje i dohvat informacija. Član je programskih i organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvene radove predstavljao je na brojnim znanstvenim konferencijama, a objavio je 10–ak radova u znanstvenim časopisima i monografijama. Bio je suradnik na projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te voditelj istraživačkog tima u sklopu dva međunarodna projekta: aTlaS (Applied Technology for Language–Aided CMS) i ilo (Information Literacy Online). Od 2008. aktivni član uredništva Libellariuma, časopisa za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova.

 

Josipa Selthofer (Džanko) diplomirala je grafički dizajn na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilištu u Zadru. Radi kao docentica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku gdje sudjeluje u izvedbi nastave na diplomskim studijima Nakladništva i Informacijskih tehnologija, u mnogim znanstveno-istraživačkim projektima, te objavljuje znanstvene radove i drži predavanja na međunarodnim konferencijama. Josipino područje interesa prvenstveno su vizualne komunikacije, grafički dizajn i nakladništvo. Radno iskustvo stekla je u nekoliko nakladničkih kuća kao grafički urednik i u srednjoškolskom obrazovanju kao profesorica stručnih predmeta iz područja grafičke tehnologije. Profesionalna je članica HDD-a (Hrvatskog dizajnerskog društva), Programskog odbora znanstvenog časopisa Libellarium i Organizacijskog i Programskog odbora LIDA (Libraries in Digital Age) konferencije. Grafička je urednica mnogih znanstvenih časopisa i knjiga.

Podaci

Nakladnik
Naklada Ljevak
Biblioteka
Biblioteka Academica
Uvez
Tvrdi uvez
Jezik
hrvatski
Broj stranica
304
UDK
655.41:004
Godina izdanja
2017.
Dimenzije
13,5 x 21 cm
ISBN
9789533550480

Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7.53450 kn