Sustav zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska spada u red modernih demokratskih država. Ona se najprije ustavotvornim aktima odredila kao takva, ratificirala je sve mjerodavne međunarodne ugovore kojima se jamče ljudska prava i slobode, te je iste zajamčila i dodatno razradila u Ustavu i brojnim zakonima. Ipak, razina zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj izrazito je niska. Na pitanja kolika je diskrepancija između normativnog i faktičnog i koji su njezini razlozi treba iznaći odgovore jer je detekcija problema jedini mehanizam koji može omogućiti njihovo rješavanje. S obzirom da su najvjerodostojniji indikatori razine zaštite ljudskih prava u određenom društvu, pa tako i stupnja demokratičnosti; postupanje sudova, sloboda izražavanja, diskriminacija, ali i način na koji se pristupa delikatnim bioetičkim pitanjima poput prekida trudnoće (pobačaja) naročito se posvećujemo analizi pravne regulative tih četiriju prava u Republici Hrvatskoj. U radu se najprije prikazuje povijesni razvoj organizacije državne vlasti u Republici Hrvatskoj da bi se ista dovela u svezu s razvojem sustava ljudskih prava. Uspoređuju se instituti i mehanizmi koji su postojali u okviru polupredsjedničkog sistema podjele vlasti s onima koji su se razvili pod okriljem parlamentarnog sustava sa svrhom utvrđivanja je li, odnosno u kojoj je mjeri, promjena pozitivno utjecala na sustav ljudskih prava. Analiziraju se poglavito ustavne, posljedično i zakonodavne promjene, s ciljem utvrđivanja u kojoj su mjeri doprinijele razvoju sustava ljudskih prava. Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 dodatno je istaknula već postojeće probleme u hrvatskom sustavu ljudskih prava, produbila nejednakosti među građanima, te stvorila dodatne izazove s kojima se neće biti lako izboriti. Ključni problem je gospodarska kriza koju je pandemija producirala na globalnoj razini, a koja zemlje s niskim ekonomskim standardom poput Republike Hrvatske, posebno jako pogađa, reflektirajući se na (ne)mogućnost ostvarenja brojnih ljudskih prava.

Iz recenzija:

Knjiga pod naslovom Sustav zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na pravo na pravično suđenje, načelo zabrane diskriminacije, slobodu izražavanja i pravo na prekid trudnoće donosi jednu sveobuhvatnu, temeljitu analizu jednog vrlo važnog pitanja – pitanja zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, danas zajamčenih ne samo ustavotvornim aktima već i normama međunarodnog prava, međunarodnim ugovorima i konvencijama. Autorica u ovoj iznimnoj vrijednoj knjizi znalački, metodološki ispravno, koristeći se relevantnom i aktualnom literaturom, izvještajima i dokumentima, analizira važna pitanja sustava zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda u Republici Hrvatskoj. Knjiga je sadržajno izuzetno aktualna i potrebna znanstvenoj i stručnoj javnosti, a u njezinu stvaranju autorica je nesumnjivo uložila ogroman trud i svoje nesporno znanje, ali i istraživačku hrabrost i dosljednost. - izv. prof. dr. sc. Amra Jašarbegović

Promatrana u cijelosti ova je knjiga fokusirana na ulogu državnih organa vlasti Republike Hrvatske u procesu stvaranja i ostvarenja ljudskih prava. S obzirom na to da je upravo kršenje pravnim aktima zajamčenih ljudskih prava jedan od ključnih globalnih, regionalnih i nacionalnih problema, ova knjiga ima značajnu aplikativnu vrijednost. Locirajući ključne propuste i pogreške u ustroju i djelovanju državnih organa vlasti u Republici Hrvatskoj, autorica upućuje na ono što treba korigirati kako bi se ostvarila puna razina zaštite ljudskih prava. Rezultate istraživanja predstavljene u ovoj knjizi s najvećom bi pažnjom trebale razmotriti pravosudne i političke institucije Republike Hrvatske. Knjiga predstavlja vrijedno, izvorno, znanstveno djelo koje će koristiti i znanstvenicima, ali i praktičarima u promišljanju kako osigurati zaštitu ljudskih prava. - prof. dr. sc. Vesna Kazazić

Ova je knjiga namijenjena pravnim stručnjacima, znanstvenicima u čijem fokusu djelovanja i znanstvenog interesa jesu ljudska prava, njihova zaštita i uzroci njihova kršenja, ali i znanstvenicima srodnih društvenih znanosti kojima može olakšati interdisciplinaran pristup problemu. Također, knjiga je namijenjeno i pravnicima praktičarima jer obiluje korisnim sadržajima, napomenama i uputama u području, posebice pravnog normiranja, usklađivanja, tumačenja, primjene, garantiranja i zaštite ljudskih prava. Uporabna vrijednost ove knjige postoji i za političare, javne dužnosnike, ali i aktiviste nevladina sektora s obzirom na to da nudi vrlo konkretne naputke u (re)organiziranju državne vlasti i modaliteta korigiranja normativno institucionalnih sustava ljudskih prava u cilju adekvatnog ispunjavanja temeljne svrhe svoga postojanja – zaštiti ljudskih prava. Ova knjiga svojom originalnošću, studioznošću i s vrlo spretno iskazanim uzusima pravne i politološke znanosti, doseže, utvrđuje i uspostavlja standard neophodne i plodotvorne elaboracije predmetnog sadržaja. - izv. prof. dr. sc. Rebeka Kotlo