SREDNJOVJEKOVNA DUBROVAČKA SLAVENSKA KANCELARIJA

Dr. Kristian Paskojević istražuje ćirilični korpus koji potječe iz administrativne kancelarije srednjovjekovnoga Dubrovnika. Primjenjuje suvremeni grafolingvistički pristup kao metodologiju kako bi detaljnije obrazložio način pisanja tijekom vremena i promjene u oblicima slova. Ta metodologija omogućava precizno praćenje razvoja ćiriličnoga pisma i usklađivanje s drugim važnim aspektima poput oblika slova i jezičnih karakteristika. Autor također donosi zaključke povezane s povijesnim i jezičnim kontekstom, kako se ćirilično pismo javilo i razvijalo u srednjovjekovnom Dubrovniku. Autorov je istraživački rad potkrijepljen brojnim grafičkim prilozima (digitalne fotografije tih tekstova) koje omogućuju čitateljima da vizualno razumiju izgled slova i načine kako su se pisala.

Knjiga pridonosi produbljivanju razumijevanja kulturnoga položaja srednjovjekovnoga Dubrovnika i njegove uloge unutar širega regionalnog konteksta, s posebnim naglaskom na upotrebu ćirilice u Dubrovniku i njegovoj korespondenciji sa slavenskim zaleđem te dodatno produbljuje naše shvaćanje ćirilične komponente u razvoju hrvatske srednjovjekovne pismenosti.

Od sastavnica hrvatske tropismenosti i trojezičnosti, ćirilična je komponenta najslabije istraživana i shvaćena. Stoga su potrebna ćirilična paleografska istraživanja kako bi se to promijenilo. Analizom reprezentativnoga ćiriličnoga korpusa slavenske kancelarije u srednjovjekovnom Dubrovniku prikazan je razvoj specifične pismovne vrste, diplomatička ćirilična minuskula, koja se upotrebljavala u diplomatskoj, pravnoj i poslovnoj korespondenciji. Uz to, detaljnim opisom ovoga korpusa prikazano je bogatstvo dubrovačke kulturne baštine koja je nastala zahvaljujući djelovanju slavenske kancelarije. Iscrpni podaci dobiveni ovim istraživanjem imaju mnoge primjene.

Stoga je doprinos ovoga djela, koje se k tomu bavi osjetljivom temom u svjetlu dnevnopolitičkih stajališta o ćirilici, iznimno dragocjen jer prelazi hrvatske nacionalne okvire. Dakako, hrvatska paleoslavistika ovim je djelom značajno obogatila svoje razumijevanje regionalnih aspekata ćiriličnoga pisma unutar vlastite kulturne baštine.