Sreća

U ovoj knjizi sabrane su pripovijetke koje nikada nisu bile objavljivane u zasebnoj knjizi (osim Sreća, Vol, Zavjet), a objavljene su u recentnim časopisima. U izbor su također uvrštena i neka poglavlja iz autoričina nedovršenog romana Odrješenje, koja se mogu čitati kao zasebne novele. Pripovijetka Povratak u prošlost izabrana je iz autoričine ostavštine i ovdje se objavljuje prvi puta.

Izboru naslova ove knjige pomogla su dva razloga.

Godine 1946. tiskana je novela Sreća u časopisu Republika. Nakon njenog objavljivanja autorici je prijetilo isključenje iz Društva književnika Hrvatske, zbog, kako je prilikom glasanja o isključenju navedeno: „dekadentnog i neprimjerenog prikazivanja ženskih likova, potpuno neadekvatnog današnjoj stvarnosti”. Vrlo pozitivno mišljenje pisca Ivana Dončevića, tada politički moćnog čovjeka, o toj noveli „spasilo” je Mirjanu Matić-Halle od isključenja.Neovisno o tome, ili upravo zbog toga, Sreća je autorici bila jedna od njenih od najdražih novela.Uz tri knjige u izdanju Matice hrvatske (Kruh i Zvijezde, Divlji med, Luka, ali ne apostol), ovom knjigom zaokružen je tiskani književni opus hrvatske književnice Mirjane Matić-Halle. Knjiga je opremljena brojnim fotografijama i slikovnim materijalima.

Mirjana Matić–Halle je spisateljica nesumnjivo bujnog ženskog temperamenta, ali ne poze, u njezinim izražajnim sredstvima nema ni traga sladunjavosti, ona je snažan pisac, bez sentimentalnih afektacija, iz njezine proze šiklja ženstvenost, možda više nego u Madame Bovary, ili Ani Karenjinoj, ili čak u Davida H. Lawrencea.

Slobodan Novak

Pripovijedanje je Mirjane Matić–Halle silovito i burno s iznenadnim udarima riječi kao bura kada zatrese prozorima. Njezinu rečenicu nosi neko oduševljenje koje suvereno prelazi preko životnih sitnica (oduševljenje i ne može živjeti od sitnica) i silovito juriša u kapitalna, mračna, zamršena područja gdje se ništa ne vidi osim bljeska njezine riječi koja načas osvijetli tragični krajolik ljudskog postojanja. U već iznemogloj, sufražetskoj temi „ženstva” ona je pronašla motive za svoju strast otkrivenja jednog novog, svog „otajstva žalosti” u kome se prirodna činjenica spola projicira u natprirodne razmjere upornog, antigonskog neprihvaćanja svijeta banalne, sibaritske, prizemljarske pragmatike.

Ranko Marinković

Njezina će proza biti još jedan dokaz o snazi naše literature i ostati trajna vrijednost novije hrvatske književnosti.

Ivan Slamnig

O autorici

Mirjana Matić-Halle rođena je u Solinu 30. rujna 1912., a umrla u Zagrebu 5. siječnja 1986. U prvih deset godina života autorica se s roditeljima, bratom i sestrom često selila, najprije u Split, zatim u Mostar i na kraju u Zagreb gdje je živjela do smrti. Prva tri razreda osnovne škole završila je u Mostaru. Utjecaj života u Bosni i Hercegovini osjeća se i u mnogim djelima: Dukat i gundelj, Kreč i mjesečina, Žena teške sjene, Ibrahim efendija, Prokleta Ristana, Lilaj me Markane, Starinska Priča.

Već u nižim razredima gimnazije očituje se sklonost Mirjane Matić za pisanje. To je prepoznala njezina profesorica dr. Marjana Kralj, koja je pjesniku Vladimiru Nazoru poslala neke Mirjanine školske zadaće.

S nepunih sedamnaest godina napisala je pripovijetku Priča iz godine 1862 koja je prvi put objavljena 1939. godine u Hrvatskoj reviji. Iako je uvijek ispravljala svoja tiskana djela, ta pripovijetka nije nikada doživjela izmjene.

U literaturi se Mirjana Matić-Halle javlja prvi puta 1939. novelom Ljubav Mice Janzek (kasnije samo Ljubav) na stranicama časopisa Izraz. Iste godine u Hrvatskoj reviji objavljene su još tri novele: Ibrahim efendija, Prajs Kablarov i Priča iz 1862, a slijedeće 1940. godine u istoj reviji izlazi novela Jaka. U vrijeme Drugog svjetskog rata autorica nije ništa objavljivala. Zbog odbijanja ponuda za tiskanje imala je u tim vremenima velikih komplikacija. Nakon rata vraća se ponovno književnom radu.

Godine 1946. tiskana je njezina prva knjiga Novele sa već pet spomenutih novela i jednom novom: Žena teške sjene. Motiv te novele poslužio je autorici kao predložak za njezinu prvu poetsko-psihološku dramu Teške sjene. Drama se s velikim uspjehom prikazivala u Hrvatskom narodnom kazalištu 1950. godine, a kasnije i na još petnaestak pozornica bivše Jugoslavije. Drama je tiskana 1951.

Za knjigu novela Lipe 1957. godine Mirjana Matić-Halle dobila je Nagradu grada Zagreba. U toj je knjizi skupljeno cijelo njezino dotadašnje prozno književno stvaralaštvo: uz šest novela iz spomenute knjige Novele (1946) tu su još Vol, Sreća, Lilaj me Markane, Na rešetu, Zavjet i Lipe. Njezina druga drama Veliki val izvedena je u Zagrebačkom dramskom kazalištu 1966. (tiskana je 1971). Gotovo u isto vrijeme na Radio Zagrebu emitira se radio-drama Skok u tminu s autoricom u glavnoj ulozi, a lutkarska kazališta u Zagrebu i Rijeci izvode igrokaz za djecu Pačić Gegan.

Roman Luka, ali ne apostol objavljen je 1974. a u Pet stoljeća hrvatske književnosti (1981) objavljen je izbor njezinih djela. U izdanju Matice hrvatske 2002. godine objavljena su sabrana djela Mirjane Matić-Halle u tri knjige pod naslovima Kruh i zvijezde, Divlji med i Luka, ali ne apostol (konačna verzija romana). Mirjana Matić-Halle objavljivala je u recentnim književnim časopisima, tjednim i dnevnim novinama kao Forum, Književnik, Republika, Telegram, Mogućnosti, Večernji list itd. Od Večernjeg lista dobiva i nagradu za kratku priču.