Rezervni život

Lidija Dimkovska obogatila je suvremeni muzej literarnih čuda snažnim, upečatljivim, grotesknim, ekscentričnim detaljima i epizodama ispričanima u staroj dobroj tradiciji romana.

Dubravka Ugrešić

Glavne junakinje Srebra i Zlata, blizanke rođene sa spojenim glavama, tragaju za smislom u životu obilježenom teškom fizičkom deformacijom, u obiteljskom i društvenom okruženju ispunjenom otuđenošću, drugošću i (ne)prihvaćanjem.

Osobna drama koja se odvija u razdoblju između 1984. i 2012. između Skoplja i Londona oslikana je na pozadini dramatičnih povijesnih zbivanja te nadilazeći individualnu dimenziju doseže razinu kolektivnog sjećanja i povijesti. S obiljem neobičnih, često bizarnih zapleta, s psihološkim analizama, specifičnim pogledom na ljubav, stvarnost i vrijeme u kojem živimo, roman „Rezervni život“ je osobna, politička i povijesna priča za koju je autorica nagrađena Nagradom Društva pisaca Makedonije (2012.) i Nagradom Europske unije za književnost (2013.)

Nakon „Skrivene kamere“ (2004.) „Rezervni život“ (2012.) je drugi roman višestruko nagrađivane makedonske pjesnikinje, prozaistice i prevoditeljice Lidije Dimkovske, jednog od nesumnjivo najsnažnijih kreativnih glasova među makedonskim piscima novije generacije.

 „Rezervni život“ koristi smionu metaforu – život sijamskih blizanki – ne samo kao fizičku, psihološku i humanističku metaforu o potrazi za identitetom i o iskustvu Drugog, nego i kao političku alegoriju o razdvajanju bivših jugoslavenskih republika.

Publishers Weekly

Ovaj neobičan i čudesan roman po oštrini društvene opservacije i dubini crnog humora na neki način asocira na Elenu Ferrante i Magdu Szabò.

Kirkus

O autorici:

Lidija Dimkovska(1971.), makedonska je pjesnikinja, prozaistica i prevoditeljica. Doktorirala je rumunjsku književnost na Sveučilištu u Bukureštu, gdje je nekoliko godina radila kao lektorica za makedonski jezik i književnost. Predavala je svjetsku književnost na Sveučilištu u Novoj Gorici, u Sloveniji, a trenutno je slobodna umjetnica i prevoditeljica u Ljubljani. Članica je Društva pisaca Makedonije i Slovenije, makedonskog PEN centra i stručnog žirija međunarodnih književnih festivala „Vilenica“ i „Herbert“.

Poezija joj je prevedena na više od 20 jezika, a magazin „The American Poetry Review“ joj je posvetio naslovnicu i posebni dodatak. Dobitnica je Europske nagrade za poeziju „Hubert Burda“ i međunarodne nagrade „Tudor Arghezi“. Romani „Skrivena kamera“ i „Rezervni život“ nagrađeni su Nagradom Društva pisaca Makedonije, a „Rezervni život“ i Nagradom za književnost EU.