Razumjeti drugoga

"Razumjeti drugoga" Sanje Roić i Valnee Delbianco rezultat je interkulturalnoga dijaloga s talijanistima, kroatistima i drugima iz područja humanistike. Putovanja, migracije, hibridnost, prepletanje, međusobno poznavanje, ali i nepoznavanje obilježili su živote i djelovanja autora, istraživača i znanstvenika, čijim se djelima bave u svojim radovima. Autorice su odabirale samo one autore i njihova djela koji su se činili pogodnima da oslikaju mrežu kompleksnih jadranskih, ali i širih, europskih kulturnih i civilizacijskih odnosa i prožimanja.

Prvi dio knjige posvećen je Istri, poluotoku na kojem su autorice rođene, bavile su se osobom i djelom nedovoljno znane novolatinske pjesnikinje iz Pule, Philippe Lazee, suvremenim prijevodom Danteove "Božanstvene komedije" na čakavsko narječje, zatim odnosom prema Istri Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji je dao svoj obol očuvanju hrvatske kulturne baštine na poluotoku i, naposljetku, kompleksnom temom odlaska (egzodusa) i ostanka u književnim djelima istarskih i riječkih autora.

Drugi dio knjige bavi se Dalmacijom, regijom iz koje potječu autoričini očevi, a u tom je dijelu riječ o prijevodima i obradama Držićeva "Dunda Maroja" i "Skupa" na talijanski jezik, zatim problemom dvaju emblematičnih koncepata, Držićevom "fortunom" i Gundulićevim "kolom od sreće" i, konačno, recepcijom znanstvenih i stručnih doprinosa znamenitoga dalmatinskoga "muža" Šime Ljubića u talijanskoj kulturi. Recepcijom u užem smislu bavi se treći dio knjige, najprije Miroslavom Krležom i problemu njegova prihvaćanja i prevođenja na Apeninskom poluotoku, zatim znanstvenim i stručnim doprinosima talijanskog slavista Cire Giannellija, doprinosom talijanistici zaslužnoga kroatista Ive Frangeša i, na kraju, problemu izvora i izvornosti kako ga je postavio i interpretirao profesor, talijanist i komparatist Frano Čale.

Vidljivo je da su drevne napetosti pa i sukobi na području čije je središte upravo Jadran danas prevladani. Slika drugoga, stranca, druge obale promijenila se u oba imaginarija: svakako su tome pridonijeli i kritika vlastita orijentalizma i kolonijalizma u povijesnoj perspektivi, bolje međusobno poznavanje te spoznaja i svijest o međusobnim kulturnim prožimanjima koja su pomogla i jednima i drugima razumjeti drugoga.