Sociologija kao znanost

Sociologija je uspješno objasnila brojne makroskopske fenomene društva: strukturalne fenomene kao što su nejednakost školskih šansi, opstojnost magijskih vjerovanja, američka religijska iznimnost, francuska iznimnost „moći ulice“ ili tendencija demokracija i posebno francuske demokracije prema oligarhiji; tendencijske fenomene kao što su sekularizacija religijskih vjerovanja, progresivni nestanak moralnih tabua ili uspostava kulta ljudskih prava; konjunkturne fenomene kao što je raspad i slom sovjetskog imperija izazvan „ratom zvijezda“. Znanstvena sociologija duguje svoje uspjehe postulatu metodološkog individualizma koji smatra da društvene fenomene tvori  kombinacija racionalnih individualnih akcija, u kognitivnom smislu riječi. Koristeći intelektualnu autobiografiju koja prikazuje njegove analize u Nejednakosti šansi, Izopačenim učincima društvenog poretka, Logici društvenog, Mjestu nereda, Ispravnom i istinitom, Tocquevilleu danas i Racionalnosti, autor čitatelju nudi šetnju kroz sociologiju kao „analitičku“ ili „eksplikativnu“ znanost.