

Vujićevo je djelo sadržajem, opsegom i načinom na koji je sačinjeno zaista jedinstveno u hrvatskoj bibliografiji – analitičko, kronološko i memoarsko… Razumijevanje pojedinih trenutaka hrvatske ljevice autor dovodi i do sudbinskog raspona: ‘Hrvatska ljevica bila je možda manje hrvatska nego što je trebala biti, ali je bila više hrvatska nego što je smjela biti’.
Josip Šentija, publicist
U Vujićevu razmišljanju o povijesti ljevice u monarhijskoj Jugoslaviji, samoupravljanju i događajima iz 1971. u komunističkoj Jugoslaviji sa stajališta osuvremenjene socijaldemokratske misli, osjeća se sprega napisanoga i žive govorne riječi, osjeća se stil u kojemu dolazi do izražaja doživljaj ponekad mirnog razlaganja i argumentiranja, a ponekad živog uvjeravanja, angažmana i snažne emocionalnosti.
Zvonko Lerotić, politički znanstvenik (iz recenzije)
Knjiga Antuna Vujića je izuzetno korisna, posebno u svom povijesnom dijelu. Naročito je dojmljiv segment o Hrvatskom proljeću.
Ivo Banac, povjesničar
Autor je doktor filozofije, istaknuti leksikograf i enciklopedist te aktivni sudionik mnogih događaja o kojima piše. To ovom djelu daje poseban karakter kombinacije teorijske analize, povijesne rekonstrukcije i osobnog svjedočenja prenesenog u vrhunsku publicističku formu.
Slaven Ravlić, politolog (iz recenzije)
O autoru:
Antun Vujić, leksikograf i političar, rođen u Dubrovniku (1945), gimnaziju završio u Rijeci (1963), studirao i doktorirao u Zagrebu (1985). Od 1974. radio u Leksikografskom zavodu; od 2012. glavni ravnatelj. Pokrenuo je i bio glavnim urednikom Hrvatskog leksikona (1996/7), Opće i nacionalne enciklopedije u 20 knjiga (2005/9) te mrežne Proleksis enciklopedije (2009).
U politici aktivan od sredine 1960-ih; pokrenuo Omladinski tjednik (1968). Sudionik Hrvatskog proljeća 1971. Utemeljitelj i predsjednik Socijaldemokratske stranke Hrvatske (1989), nakon ujedinjenja s SDP-om (1994) predsjednik Savjeta SDP-a. Saborski zastupnik u više saziva (1995-2011), ministar kulture RH (2000-03).
Uz više stotina enciklopedijskih i drugih radova, objavio knjige Otvorena znanost i otvoreno društvo (1987) i Otvorena kultura (2003). Dobitnik Državne nagrade za znanost (1997).