Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja djece i adolescenata

Cijeli tekst je prožet osnovnom idejom koja određuje pristup u kliničkoj procjeni djece i adolescenata: povezivanje perspektive razvojne psihopatologije i uobičajenog kliničkog pristupa utemeljenog na klasifikacijskim kriterijima specifičnih poremećaja. Od samog se uvoda naglašava važnost razvojne perspektive i višestrukih transakcijskih utjecaja na razvoj teškoća i poremećaja. Kroz cijeli tekst knjige naglašava se važnost sveobuhvatne brige za optimalan razvoj djeteta i adolescenta te individualiziranog pristupa u prepoznavanju njihovih potreba. U tom kontekstu se izdvajaju brojni opisi slučajeva koji su ključni za naglašavanje osobnog iskustva i znanstveno utemeljenih intervencija u pojedinim situacijama. Knjigu „Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja djece i adolescenata” preporučila bih svakom nastavniku kao obaveznu literaturu u predmetima koji se bave razvojnom psihologijom, psihopatologijom i kliničkom procjenom djece i adolescenata, ali i svakom kliničkom i školskom psihologu s manje ili više radnog iskustva. Sadržaj i obilježja teksta olakšavaju učenje temeljnih znanja iz ovog područja, a proširena razmatranja u kontekstu novih spoznaja, napretka u području istraživanja etiologije, genetskih procesa, neuroloških nalaza, najnovijih klasifikacijskih kriterija te znanstveno utemeljenih intervencija proširuju i učvršćuju znanja kompetentnog psihologa.

(dr. sc. Marina Grubić, Klinički bolnički centar Zagreb)

Ono što je novo i drukčije od ostalih udžbenika jest to što čitatelj na jednom mjestu može dobiti informacije o poremećaju, metodama njegove procjene, ali i mogućim pristupima prevenciji i tretmanu. Osim opisa simptoma i tijeka bolesti te razvojnih promjena, za svaki je poremećaj ponuđen i primjer, odnosno studija slučaja, što čini razumijevanje teškoća puno životnijim i konkretnijim. Za sve koji rade u zdravstvenim ustanovama te za roditelje kronično i akutno bolesne djece posebno je korisno poglavlje u kojem se na jednom mjestu može naći mnogo toga o psihološkim čimbenicima povezanim s tjelesnim zdravljem, medicinskim tretmanima i liječenjem. Posljednje poglavlje posvećeno je teškoćama koje su rezultat društvenih promjena i najtežih okolinskih rizičnih čimbenika dječjeg razvoja kao što su siromaštvo, oružani sukobi, vršnjačko nasilje te promjene u obiteljskoj i društvenoj skrbi za djecu. Ovaj će udžbenik, osim za studente psihologije, odlično poslužiti i kao svojevrsni priručnik i podsjetnik za dječje psihologe u obrazovnim i kliničkim ustanovama, ali i kao informativni vodič za zabrinute i zainteresirane roditelje, nastavnike i druge stručne suradnike te stručnjake koji se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.

(prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, Filozofski fakultet Sveučilita u Zagrebu)

Ovo djelo sadrži tri cjeline. Prvih je pet poglavlja uvodno, od šestog do četrnaestog poglavlja opisuju se različite vrste psihopatoloških stanja, dok je petnaesto poglavlje usmjereno na sadašnji društveni kontekst i rizike za mentalno zdravlje djece i mladih koje on donosi. Djelo je pisano kao udžbenik. Svako poglavlje započinje ishodima za koje se očekuje da ih čitatelj savlada, a završava sažetkom svih tema i navođenjem ključnih pojmova. U tekstu se nalaze prikazi slučajeva, kojima se opisuje pojedini poremećaj te se time povezuje klinički i znanstveni pristup u obradi. Prijevod djela Abnormal child and adolescent psychology with DSM-5 updates, zbog odabira tema i aspekata s kojih te teme obrađuje, izuzetno je važan i koristan izvor spoznaja o psihopatologiji djece i adolescenata za sve stručnjake koji se bave djecom i adolescentima s teškoćama i problemima mentalnog zdravlja (psihologe, edukacijske rehabilitatore, logopede, socijalne pedagoge, neuropedijatre, psihijatre, liječnike školske medicine i pedijatre). Zbog njezina znanstvenog i kliničkog doprinosa, knjigu preporučujem kao obaveznu literaturu za studente psihologije, edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije, ali i specijalizante dječje i adolescentne psihijatrije.

(prof. dr. sc. Snježana Sekušak Galešev, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)