Povijest filozofije: Razvoj mišljenja u ideji cjeline

Trosveščana Povijest filozofije: razvoj mišljenja u ideji cjeline Branka Bošnjaka (1923. – 1996.), istaknutoga hrvatskog filozofa i akademika, općepoznato je djelo ne samo u užim filozofskim nego i u širim znanstvenim i kulturnim krugovima te najširoj javnosti gdje je u proteklih četvrt stoljeća prepoznato i potvrđeno kao jedan od ključnih pothvata hrvatske filozofije, znanosti i kulture uopće. Premda je od prvoga izdanja (1993.) prošlo četvrt stoljeća, Bošnjakova je Povijest filozofije i danas neprevladani pothvat u žanru povijesti filozofije u nas i u hrvatskoj filozofiji općenito – ambicijom i kvalitetom ističe se i u kontekstu prije objavljenih povijesti filozofije te u kontekstu filozofske produkcije u posljednjih dvadesetak godina. Iako je riječ o informativnom i pouzdanom prikazu povijesnoga razvoja filozofske misli od prvih filozofa do druge polovice 20. stoljeća, Povijest filozofije Branka Bošnjaka nipošto nije suhoparno, činjenično nizanje filozofskih imena, škola, pravaca, djela itd. Štoviše, kako sugerira i njezin podnaslov razvoj mišljenja u ideji cjeline, ona počiva na autorovoj tezi, potvrđenoj i u njegovu tekstu, da se filozofsko mišljenje (i mišljenje općenito) razvijalo »u ideji cjeline«, odnosno u obliku ideje cjeline što je – osobito u vremenu rascjepkanoga i »tehnoznanošću« obuzetoga znanja – ujedno i isticanje prednosti filozofije među svim drugim znanostima te zauzimanje za shvaćanje svijeta kao cjeline, odnosno za cjelovito mišljenje.

Osim toga, Bošnjak pokazuje da »povijest filozofije« nije puka »historija (historiografija) filozofije«, nego da između povijesti i filozofije postoji supstancijalna povezanost o kojoj se, kao što autor i čini, može i treba razmišljati na različitim razinama. Primarna je svrha Bošnjakove Povijesti filozofije filozofsko-istraživačka i filozofsko-obrazovna, no riječ je o djelu koje ima i važnu društvenu ulogu jer pokazuje što filozofija može ponuditi suvremenom društvu u spoznavanju i razumijevanju bitnih fenomena, tema i problema, kao što može ponukati filozofe na samoosmišljavanje i pronalaženje svojega mjesta, uloge i svrhe u suvremenom svijetu. Vrijednost Povijesti filozofije Branka Bošnjaka pokazuje se na filozofskoj, znanstvenoj, stručnoj, obrazovnoj, kulturnoj i društvenoj razini. U tom će smislu novo izdanje Povijesti filozofije zasigurno pronaći svoju publiku u filozofskim krugovima, među istraživačima, profesorima i studentima filozofije te u širim akademskim i intelektualnim krugovima. Dakako, može računati i na popularnost i korisnost i u široj čitateljskoj javnosti, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama u kojima se hrvatski jezik neposredno razumije.