Ponavljanje

Dijana Lovrić putuje iz Zagreba u samostan na Šćitu u Rami, gdje se dodiruju Hercegovina i Bosna. Ona je izvršna urednica monografije Rama-Šćit koju će, u suradnji s tamošnjim franjevcima, objaviti jedna zagrebačka izdavačka kuća.

Kraj je veljače, snijeg je zameo ceste i slučaj je učinio da Dijana zastane u Duvnu, pedesetak kilometara od Šćita, i da ostane u kući Marka Kelave, čovjeka s kojim u Zagrebu živi posljednjih godinu i pol. Nakon što je dobio otkaz u novinama, Marko se zaposlio u kuhinji poznatog restorana. Njihova veza i privrženost jedno drugome dublji su nego što se čini na prvi pogled.

Dijana će jednu noć provesti u snježnoj kući s Markovom majkom Ružom, sestrom Ankom, djedom po ocu Mijom i djedovom sestrom Lucom Meštrović. Otkrit će ili naslutiti potisnute obiteljske boli i sramote. Otkrit će ili naslutiti i teške tajne koje traju nad gradićem i ljudima u njemu. Riješit će i svoj neobični odnos s fra Ljubom Pavlovićem, mladim fratrom sa Šćita, koji je – zajedno sa starim fra Ivom Džaltom – određen da surađuje s Dijanom na monografiji koja nastaje dvije godine.

„Ponavljanje“ Ivice Đikića roman je o ljubavi i o strahu od ljubavi, o nestancima, rastancima i o poznatim i nepoznatim grobljima nad kojima lete ptice Luce Meštrović, koje će donijeti glasove nestalih ili zauvijek odnijeti vjeru u čudo.

Smješten u jednu zagrebačku i duvanjsku zimsku noć koju otvara dolazak više-manje slučajne putnice, a zatvara jedna od najpoetičnijih scena suvremene hrvatske književnosti, „Ponavljanje“, na tragu prijašnjih autorovih proza, ima diskurzivne tragove ljubavne priče, krimića i elegije nad žrtvama karaktera, podneblja i nekih ranijih povreda, premda se ne može usko svrstati ni u jednu

od spomenutih kategorija.

Otvorena struktura romana nameće se stoga kao jedini logičan pripovjedački izbor, jer ideja jest zaokružiti priču jedne noći, a ne ispisati nekrolog životima likova. Đikićevi junaci vođeni su nagonima, ljubavni i emocionalni odnosi su im komplicirani, rješenja zagonetki obično im izmiču a katarze se rijetko kad događaju. Kvarni su i čudesni, onakvi kakvi ljudi obično jesu.

ADRIANA PITEŠA, JUTARNJI LIST

Iako je kritika u Đikićevu prvom romanu vidjela utjecaje Fellinija

i Kusturice, mnogo je očitiji pečat srednjoeuropskih pisaca,

poput Ödona von Horvatha.

EL PAIS

Ivica Đikić pušta da se pitanja o istini i moralu „en passant“

razlete prostorom onako kao što njime lete opasnost i meci.

NEUE ZÜRCHER ZEITUNG

Đikić rafinirano gradi roman o tragovima prošlosti koji se kriju iza kulisa današnje Hrvatske.

LITERATURKRITIK.DE

Ivica Đikić sarkastičnim glasom priča o dramama pojedinaca i kolektiva.

OSSERVATORIO BALCANI E CAUCASO

O autoru

Ivica Đikić rođen je 1977. u Tomislavgradu (BiH). Novinarstvom se počeo baviti 1994. u Slobodnoj Dalmaciji, a u tjedniku Feral Tribune bio je novinar i urednik od 1997. do gašenja lista 2008. godine. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik riječkog Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti iz Zagreba. Objavio je romane Cirkus Columbia (Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003.) i Sanjao sam slonove (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.). Cirkus Columbia dobio je nagradu „Meša Selimović“ za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanović snimio je 2010. istoimeni igrani film. Drugi roman osvojio je nagradu Tportala za roman godine u Hrvatskoj. Zbirka priča Ništa sljezove boje izišla je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune, a zbirka pjesama Ostatak svijeta 2012. godine (HDP, Zagreb). Objavio je i tri publicističke knjige: Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (VBZ, Zagreb, 2004.), Gotovina, stvarnost i mit (Novi Liber, Zagreb, 2010.), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem, te Šarik Tara: Život (Novi Liber, Zagreb, 2013.). Uz Tanovićev film Cirkus Columbia, koscenarist je i dugometražnog igranog filma Filipa Šovagovića Visoka modna napetost (2013.). Đikićeve knjige prevedene su, ili se prevode, na španjolski, njemački, talijanski, mađarski i slovenski jezik. Živi u Zagrebu.