Podravska Slatina u Domovinskome ratu
-
Brza dostava u roku od 2 do 3 dana!
-
Besplatna dostava na adresu za narudžbe iznad 50€
-
Besplatno preuzimanje u knjižari, Trg bana Josipa Jelačića 17
- Opis
- O autoru
- Recenzije kupaca (0)
- Detalji o knjizi
Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: PODRAVSKA SLATINA U DOMOVINSKOME RATU organizirali su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar i Hrvatski časnički zbor Grada Slatine. Skup je održan 12. prosinca 2019. godine u Slatini u sklopu obilježavanja 28. godišnjice oslobođenja slatinskoga područja od srpskih pobunjenika i Jugoslavenske narodne armije. Velika Srbija kolokvijalni je naziv za nacionalistički i iredentistički projekt dijela srpske radikalne inteligencije koji je nastao početkom devetnaestoga stoljeća. Povjesničari se nedvojbeno slažu oko ocjene da je spiritus movens projekta Velike Srbije bio Vuk Stefanović Karadžić. Međutim, velikosrpska ideologija ima svoje korijene u srednjem vijeku, a prvi njezini znaci pojavili su se nakon ponovne uspostave Pećke patrijaršije koja je uspostavljena beratom (zapovijedi) sultana Selima II. 1557. godine. Nakon toga, pravoslavni je klir (svećenstvo) počeo promicati ideju ponovne uspostave Dušanova Carstva u njegovim negdašnjim povijesnim granicama, koje se protezalo na područjima današnjih država: Republike Srbije, Republike Crne Gore, Republike Makedonije, Republike Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Grčke i Republike Albanije. Dakle, Dušanovo Carstvo nikada se nije prostiralo na području Republike Hrvatske, a ovu činjenicu namjerno prešućuju velikosrpski historiografi, naročito kreatori Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Područje bivše Općine Podravska Slatina nalazi se na sjeverozapadu Slavonije, a prostiralo se dijelom na dravskoj nizini i sjevernim padinama Papučkoga gorja. Omeđeno je na istoku rječicama Vojlovicom i Voćinkom, na sjeveru rijekom Dravom, na zapadu potokom Breznicom, a na jugu vrhovima planine Papuk. Podravsko-slatinski kraj graniči na sjeveru s Republikom Mađarskom, na sjeverozapadu s virovitičkim područjem, na jugozapadu s daruvarskim područjem, na jugu s požeškim područjem, na istoku s orahovičkim područjem, a na sjeveroistoku s donjomiholjačkim područjem. (Iz Predgovora)