Noć crnog sunca

0 recenzija
Ostavite svoju recenziju
12,72
15,90
Prelistaj knjigu
Najniža cijena u zadnjih 30 dana: 15.90 €
  • Brza dostava u roku od 2 do 3 dana!
    Brza dostava u roku od 2 do 3 dana!
  • Besplatna dostava na adresu za narudžbe iznad 50€
    Besplatna dostava na adresu za narudžbe iznad 50€
  • Besplatno preuzimanje u knjižari, Trg bana Josipa Jelačića 17
    Besplatno preuzimanje u knjižari, Trg bana Josipa Jelačića 17
  • Opis
  • O autoru
  • Recenzije kupaca (0)
  • Detalji o knjizi
Opis

Zmajeva družina ponovno u akciji!


Četvero dobrih, ali neobičnih prijatelja, Nika, Morana, Sebastijan i Vatroslav, opet će upasti u tajnovite, napete, vratolomne, opasne, ali i izuzetno uzbudljive i zanimljive pustolovine. I u trećem dijelu ostvaren je sjajan sklad nacionalnoga i univerzalnoga, starine i suvremenosti. Riječ je o iznimnoj knjizi koja je privlačna mladim čitateljima, ali će obogatiti i njihovo poznavanje nematerijalnih vrijednosti kojima obiluje naša kulturna baština.



O urednici:


Dubravka Težak, književna povjesničarka, kritičarka i metodičarka, rođena je u Zagrebu 14. studenoga 1955., gdje je završila osnovnu školu, klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet (komparativna književnost, indologija, talijanski jezik i književnost). Poslijediplomski studij književnosti završila je 1984. obranivši magistarski rad Prijenos dječjeg junaka iz književnog djela na film, a disertaciju Hrvatska poratna dječja priča obranila je 1989. i stekla akademski stupanj doktora društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije. Od 1982. zaposlena je kao asistentica za dječju književnost i filmsku i radiotelevizijsku kulturu u Odsjeku za razrednu nastavu i Odsjeku za predškolski odgoj Filozofskog fakulteta OOUR-a pedagogijskih znanosti, koji danas djeluje kao Učiteljski fakultet. Od 1986. je znanstvena asistentica, 1990. docentica, 1996. izvanredna profesorica, a 2003. redovita profesorica. U akademskim godinama 1991/92. i 1992/93. predavala je dječju književnost na Pedagoškom fakultetu u Rijeci u Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, Odsjeku za razrednu nastavu i Odsjeku za predškolski odgoj. Autorica je i nekoliko čitanki i priručnika za osnovnu školu. Znanstvenim i stručnim člancima javlja se u časopisima u domovini i inozemstvu. Objavljuje prikaze i kritike književnih djela u novinama i časopisima. Napisala je desetak scenarija za Obrazovnu videoteku Filmoteke 16, petnaestak priloga za Obrazovni program HRT-a, uredila 60 knjiga za djecu i mladež (biblioteke HIT junior u Znanju, SMS u Nakladi Ljevak i Naklada Tipex), prevodila dječje priče s hindskog, talijanskog i slovenskog jezika. Dobitnica je godišnje nagrade »Ivan Filipović« za 2002. godinu.


O ilustratorici:


Petra Brnardić (Zagreb, 1978.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti. Bavi se slikarstvom, crtežom, fotografijom, kolažem, instalacijom, animacijom, videom i ostalim oblicima vizualnih umjetnosti te ilustracijom i grafičkim dizajnom, a za svoj je rad višestruko nagrađivana. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim filmskim festivalima. Kreirala je brojne naslovnice i ilustracije za čitanke, udžbenike i knjige za djecu, od kojih su najnovije Imaš fejs? Jasminke Tihi-Stepanić, Drveće ne govori, zar ne? Đurđice Stuhlreiter, Mjesečari Monteriera Moree Banićević, Petrin PIN Mladena Kopjara, Božićne priče Jasminke Tihi-Stepanić i Perunika Jasne Horvat.


Iz knjige:


Crtanje runa napredovalo je, ali sporo. Jurjana je o tome znala mnogo, ali samo kad su se iscrtavala glagoljska slova. Ova Hrastićeva, koja su izgledala kao mutanti između grčkog alfabeta i egipatskih hijeroglifa (Vatroslav ih je nazivao „povampirenim runama”, ali samo kad ga Nika nije čula), zbunjivala su je i rijetko je postizala kakav rezultat. Hrastić je tvrdio da je to zato što se navikla na glagoljicu i da automatski, bez razmišljanja, utače energiju u rune koje su joj već poznate, a da se isto može učiniti, ponovio je, ako se nacrtaju i smajlići. No izgleda da je njegovo objašnjenje bilo neka vrsta pojednostavnjivanja jer nitko od njih nije uspio učiniti da im smajlić poluči kakav uspjeh. Da, doista su probali nacrtati smajliće! S druge strane, Hrastić nije bio „dobroslovnik” iako je znao mnogo o runama... Možda se radilo o nekoj tajni poznatoj jedino toj posebnoj kasti šumskoga naroda. Sinja je objasnila da je vilinski postupak nešto drugačiji i prilagođen njima te da ostali ne mogu na isti način usmjeravati energiju kroz rune.


Nije važno, bitno je da se, kad treba, međusobno nadopunjuju...

O autoru

Krunoslav Mikulan

Recenzije kupaca (0)
Recenzije kupaca
0 recenzija
Budite prvi koji će napisati recenziju
Tvoje mišljenje nam je važno
Samo ćemo ime prikazati kod vaše recenzije
Detalji o knjizi
ISBN
9789533556833
Broj stranica
368
Jezik
Hrvatski
Dužina
21
Uvez
Tvrdi uvez
Godina izdanja
2023
Širina
21
Nakladnik
NAKLADA LJEVAK d.o.o