Medijska pismenost za digitalno društvo

Viktorija Car redovita je profesorica na Sveučilištu u Splitu i voditeljica Samostalnog studija Komunikacija i mediji. Prethodno je 22 godine radila na Sveučilištu u Zagrebu, na Fakultetu političkih znanosti, na Odsjeku za medije i komunikaciju. Znanstvena je suradnica Centra za istraživanje društvenih znanosti na Državnom sveučilištu u Mississippiju, SAD. U fokusu su njezina znanstvenoistraživačkog rada javni medijski servisi, vizualna kultura i vizualni mediji, medijski narativi, rod i mediji, mediji i ljudska prava, mediji i manjinske društvene zajednice. Bila je voditeljica projekta Digital Data & Security (Sveučilište u Zagrebu, 2018. – 2022.). Bila je članica MC-ja COST Action IS0906: Transforming Audiences, Transforming Societies: “New challenges and methodological innovations in European Media Audience Research” (2010.-2014.). Koordinirala je CARDS-ov projekt Vijeća Europe Radio-television Student (2004.). Osnivačica je te glavna urednica (2010. – 2017.) časopisa Medijske studije. Uredila je ili suuredila 7 knjiga te je autorica pedesetak članaka i poglavlja u knjigama.

Lucija Mihaljević izvanredna je profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Njezin znanstveni rad usmjeren je na digitalnu antropologiju i antropologiju potrošnje, s naglaskom na odnose tehnologije, identiteta i suvremenih kulturnih praksi. Autorica je znanstvene monografije Digitalna svakodnevica te niza radova objavljenih u domaćim i međunarodnim publikacijama. Voditeljica je znanstvenog projekta Identitet i tehnologija te aktivno sudjeluje u međunarodnim znanstvenim projektima i akademskoj zajednici. Uvela je nove kolegije iz područja digitalne antropologije, uključujući i kolegij Technology and Society. Aktivna je u popularizaciji znanosti gostovanjima na televiziji i radiju te objavama u dnevnim tiskovinama. Članica je Etičkog povjerenstva te Povjerenstva za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Leali Osmančević viša je asistentica na Sveučilišnom odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, gdje sudjeluje u nastavi i znanstvenoistraživačkom radu. Njezini znanstveni interesi obuhvaćaju djecu i medije, medijske publike i generacije, medijsku etiku, komunikacijske vještine, medijsku i digitalnu pismenost te kvalitativnu metodologiju. Doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu s temom „Djeca i medijski konstruirana stvarnost“, a dodatno se usavršavala na domaćim i međunarodnim edukacijama iz područja nenasilne komunikacije. Aktivno sudjeluje u međunarodnim akademskim mobilnostima i suradnjama (Erasmus+, CEEPUS), u okviru kojih održava nastavu i predavanja, među ostalim i iz područja kvalitativnih istraživačkih metoda, osobito u europskom kontekstu. Sudjeluje u znanstvenim i društveno relevantnim projektima koji se bave djecom, obitelji i medijima, dezinformacijama te identitetom i tehnologijama u digitalnom dobu.

Igor Gajin docent je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje drži kolegije iz područja književnosti, kulturologije, popularne kulture, odnosa kulture i medija te kreativnog pisanja. Petnaestak godina radio je kao novinar i urednik u brojnim osječkim tiskanim medijima i dnevnim novinama, a novinarski posao napušta s pozicije zamjenika glavnog urednika. Doktorirao je s temom iz hrvatske književnosti, kulture i medija u razdoblju postsocijalističke tranzicije, a već trideset godina objavljuje književnu kritiku u raznim medijima, uključujući i Treći program Hrvatskog radija, za što je dobio nagradu Julije Benešić na Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara. Autor je triju znanstvenih knjiga o književnosti, kulturi, medijima i stripu.

Kornelija Kuvač redovita je profesorica na Odjelu za kroatistiku, Sveučilište u Zadru, gdje drži kolegije iz područja teorije i povijesti književnosti. Doktorirala je u području teorije književnosti (književna fantastika). Autorica je triju književnoznanstvenih monografija i sedamdesetak znanstvenih radova. Bila je gostujući predavač na Sveučilištu u Ljubljani, Karlovom sveučilištu u Pragu, na Sveučilištu u Varšavi i Šleskom sveučilištu u Katowicama. Trenutno vodi projekt financiran sredstvima EU Next Generationa pod naslovom Reprezentacija traume u književnosti i novim medijima (RETRA) IP-UNIZD 2025-27808 na Sveučilištu u Zadru.

Denis Vekić docent je na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, gdje održava nastavu na kolegijima iz područja hrvatske usmene književnosti, antičke i europske mitologije te povijesti filma i osobitosti filmskog izričaja. Doktorirao je temom o mitskim i demonološkim predajama iz doline Neretve. Napisao je i objavio znanstvenu monografiju Hrvatske usmene priče iz doline Neretve: Usmene prozne vrste i njihova obilježja 2025. godine. Znanstvene interese, osim na mitološke konstrukte u hrvatskoj usmenoknjiževnoj prozi, usmjerava na refleksiju simboličkih i mitoloških sadržaja u filmu u sferi simboličke i mitološke uloge filmske životinje. Sudjelovao je kao član Organizacijskog odbora u organizaciji četiriju međunarodnih znanstvenih skupova. Suradnik je više međunarodnih znanstvenih časopisa. Član je Matice hrvatske.

Antea Boko asistentica je na Samostalnom studiju Komunikacija i mediji na Sveučilištu u Splitu. Doktorandica je na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Mediji i komunikacija na Sveučilištu Sjever. Novinarstvo je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Njezin znanstveni i istraživački interes čine medijske publike, medijske navike i komunikacija u digitalnom medijskom okolišu. Svoje radove prezentirala je na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija te je autorica pet znanstvenih radova. Također drži seminarsku nastavu na kolegijima iz područja medijskih generacija i publika, medijatizacije, antropologije društvenih medija, medijske pismenosti i metoda istraživanja.

Petar Matić izvanredni je profesor na Pomorskom fakultetu u Splitu zaposlen na Zavodu za pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije (PEIT), doktorirao u području tehničkih znanosti, polju elektrotehnike, grani automatizacije i robotike. Nastavnim radom usmjeren je na brodske električne strojeve i sustave te automatizaciju i upravljanje, a znanstveno na modeliranje i simuliranje tehničkih sustava alatima umjetne inteligencije. Autor je tridesetak znanstveni radova, od čega 12 radova kategorije A, i jednog sveučilišnog udžbenika. Bio je suradnik na više znanstvenih projekata, a trenutno je voditelj institucionalnog projekta ABCON. Bio je mentor dvama doktorandima s uspješno obranjenim disertacijama. Od 2018. do 2023. obnašao je ulogu voditelja studija PEIT-a.

Nur Assani diplomirao je pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije na Pomorskom fakultetu u Splitu, gdje danas radi kao asistent, a na istom je fakultetu i doktorand. U svojem znanstvenom radu bavi se modeliranjem i simuliranjem tehničkih sustava primjenom alata umjetne inteligencije, umjetnih neuronskih mreža. Autor je i suautor 15 znanstvenih radova iz područja tehničkih znanosti, od čega 9 radova kategorije A. Suradnik je na jednom znanstvenom i jednom institucionalnom projektu. Dobitnik je Dekanove i Rektorove nagrade za izniman akademski uspjeh.

Tamara Kunić docentica je na Sveučilištu VERN’ u Zagrebu, gdje vodi studijske programe Cyber komunikacija i znanost o mreži i Upravljanje poslovnim komunikacijama. Autorica je knjige Participatory Journalism and Reader Comments in Croatia (Lexington Books, 2024) te više znanstvenih radova o komentarima korisnika i digitalnoj javnoj sferi. Izvršna je urednica znanstvenog časopisa Medijska istraživanja. Njezin znanstveni interes obuhvaća digitalne medije, participativno novinarstvo, online zajednice te odnose između umjetne inteligencije i novinarstva.

Marko Pavić dugogodišnji je novinar Večernjeg lista i vanjski suradnik na Fakultetu hrvatskih studija, gdje u naslovnom zvanju višeg asistenta sudjeluje u izvođenju nastave na više kolegija koji se tiču digitalnog novinarstva, medijskih žanrova i online komunikacije. Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu hrvatskih studija te doktorirao u znanstvenom polju komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je u izvođenju programa na više znanstvenih konferencija i radionica.

Marin Katušić direktor je monetizacije na portalu Index.hr. Ima petnaestogodišnje iskustvo u svim segmentima poslovanja digitalnih medija gdje je prošao pozicije novinara, urednika, voditelja razvoja proizvoda, sadržaja i monetizacije. Član je Izvršnog odbora Hrvatske udruge digitalnih izdavača te Nadzornog odbora Udruge nakladnika informativnih publikacija.

Marita Brčić Kuljiš redovita je profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, pri kojem vodi Centar za istraživanje i edukaciju u području ljudskih prava. Djeluje kao transdisciplinarna i interdisciplinarna istraživačica (ljudska prava, demokracija, sloboda govora, migracije, ciljevi održivog razvoja). Na samostalnom studiju Komunikacija i mediji drži kolegije: Korisnički sadržaji: sloboda izražavanja i njene granice te Društvena odgovornost medija. Članica je stručnog tima SEA EU Alliance Observatory of Migration and Human Rights. Sudjelovala je i vodila različite domaće i međunarodne znanstvene i stručne projekte, a trenutno sudjeluje na dvama međunarodnim i jednom domaćem znanstvenom projektu. Angažirana je kao evaluatorica znanstvenih projekata pri Europskoj komisiji. Djeluje kao politička komentatorica i sindikalna aktivistica.

Iva Nenadić docentica je na Fakultetu za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku, gdje je i voditeljica Centra za digitalne politike i građansku otpornost. Istovremeno je i znanstvena koordinatorica Centra za pluralizam medija i medijske slobode pri Europskom sveučilišnom institutu u Firenci. Njezin znanstveni rad interdisciplinaran je i analizira demokratske implikacije digitalne transformacije medijske i informacijske sfere. Sa studentima razvija inovativne metode učenja i razumijevanja tih transformacija, a više od desetljeća aktivno je uključena i u javne politike na razini Europske unije i globalno oko upravljanja platformama i sistemskim rizicima, regulacije umjetne inteligencije i integriteta informacijske sfere. Bila je suizvjestiteljica u Odboru stručnjaka Vijeća Europe za Smjernice oko implikacija generativne umjetne inteligencije na slobodu izražavanja (2025) te je jedna od autorica Priručnika za javne politike o zaštiti slobode medija u doba velikih tehnoloških kompanija i umjetne inteligencije (2025), izrađenog u okviru Ureda predstavnika za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

Alex Grech izvanredni je profesor na Sveučilištu u Malti (Faculty of Media & Knowledge Sciences). Po struci je ovlašteni računovođa, doktorirao je internetske komunikacije, a ima više od trideset godina iskustva kao strateg i savjetnik za upravljanje promjenama. Njegov rad povezuje tehničke, ekonomske i društveno-političke dimenzije digitalne transformacije. Radio je kao savjetnik za globalne organizacije, uključujući Europsku komisiju, UNESCO, COL i ILO te je osnivač i izvršni direktor Zaklade 3CL, centra znanja posvećenog istraživanjima u području tehnologija učenja. Njegova trenutačna istraživanja i novije publikacije usmjerene su na kritičke digitalne i UI pismenosti, pri čemu propituje dominantne narative i zagovara pravedne, na dokazima utemeljene okvire u doba automatizacije. Njegovi širi akademski interesi uključuju dinamiku moći na društvenim mrežama, provjerljive vjerodajnice i suverene identitete. Jedan je od ključnih glasova u premošćivanju jaza između visoke razine javnih politika i akademske prakse na euromediteranskom prostoru i u okviru Commonwealtha.