ZBF 2018.

Deset načina na koje znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću

Natrag na listu

U subotu je u programu ZBF-a pred brojnom publikom dvorišta Muzeja za umjetnost i obrt naš Igor Rudan, jedan od vodećih znanstvenih umova svijeta, održao predavanje „Deset načina na koje znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću“.
 

Dr. Rudan ukratko nam je, oponašajući novinske „Najboljiih 10“ liste, predstavio svaki od znanstvenih fenomena koji, prema njemu, mijenjaju ljudski život u novom mileniju. Da malo opusti atmosferu i sve nas privuče temi, na deseto je mjesto stavio online dating. Deveto je mjesto zauzeo neuromarketing sa svojim ekonomsko-tržišnim mogućnostima i manipulacijama ljudske psihe. Na osmom je mjestu nešto čime se u prvom redu služe mladi – crowdfunding, odlična freestyle platforma za zaobilaženje (bankovnih) posrednika pri investiranju u (društveno potencijalno važne) projekte. Potom je na red došla umjetna stvarnost (virtual reality). Na šestom se mjestu našlo i jedino medicinsko dostignuće, najveći prodor u biomedicini u dvadesetprvom stoljeću: matične stanice. Na polovini liste smjestio se još jedan crowd. Crowdsourcing. Kao model poligona za dijeljenje ljudskih aktivnosti. Primjeri najlakše objašnjavaju o čemu se radi: Facebook, Uber, Airbnb, YouTube...
 

Drvenu medalju osvojila je e-pošta. Rudan je govorio o prednostima i manama elektroničke pošte, koja je postala i idealan medij za svađu i prepirke, na čije gašenje mnoge velike tvrtke troše velik dio budžeta. Naš veliki znanstvenik objašnjavao je da je e-mail plodno tlo za svađe upravo zato što ljudi u pisanoj komunikaciji gotovo bez ikakvih ograda napadaju druge, dok bi, primjerice, u govorenoj komunikaciji i mnogo što prešutili od onoga što im nije pravo. No za sređivanje svoje elektroničke korespondencije Naklada Ljevak već ima rješenje, a ono se krije u duhovitoj knjizi hit-autorice Sare Knight Sredite svoja sr*nja.

Na visoko treće mjesto pozicionirala se kulturomika – internetska platforma na kojoj možete utipkati riječ ili frazu na sedam jezika (engleski, njemački, francuski, španjolski, ruski, hebrejski, kineski) i provjeriti koliko se često odabran jezični materijal koristio u zadnjih nekoliko stoljeća. Srebrnu medalju prof. Rudan dodijelio je umjetnoj inteligenciji, a na prvo je mjesto njegove liste znanstvenih pokretača promjena u 21. stoljeću zasjeli su, a što drugo nego, pametni telefoni – prava pošast današnjice. Pritom je osobito zanimljivo, ali istovremeno i zazorno, bilo slušati o tome kako nas nadziru i prate pomoću naših smartphone uređaja, kako nas štite od terorizma, ali i kako se na taj način provode i sociološka i antropološka istraživanja o ljudskom i društvenom ponašanju. Naime, ustanovljeno je da je ljudsko kretanje i provođenje vremena u velikome postotku predvidljivo i rutinirano.
 

Sa sličnom je mišlju autor Točne boje neba i završio svoje zanimljivo i korisno predavanje. Ljudi su, kaže on, jednaki danas kao i prije par tisuća godina tako da nam je od svega navedenog najvažnije da se našim mobitelima fotografiramo na neobičnim i zabavnim mjestima i jedni drugima šaljemo te uratke. Drugim riječima, od svega – seize the day!
 
Bonislav Kamenjašević

Natrag na listu