ZBF 2018.

Panel Selfie kultura: narcisoidnost – virus moderne tehnologije

Natrag na listu

Sinoć je na ZBF-u u Muzeju za umjetnost i obrt održan panel na temu Selfie kultura: narcisoidnost – virus moderne tehnologije, u kojemu su sudjelovali ugledni gosti: Željka Matijašević, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu s doktoratom iz Cambridgea; Ari Turunen, finski novinar i pisac, autor šest popularnih knjiga o ponašanju, praznovjerju, lažima, otporu i opijatima, koje su pune živopisnih anegdota o neslavnim obrascima ljudskog ponašanja; te Igor Rudan, jedan od najcitiranijih znanstvenika svijeta i redovni član Kraljevskoga društva Britanske akademije znanosti – The Royal Society u Edinburghu. Moderirala je vanjskopolitička novinarka HRT-a Morana Kasapović.


Živa i dinamična rasprava trajala je sat i pol, a u njoj je sudjelovao i prepuni auditorij. Gosti su razgovarali o različitim problemima vezanima uz narcizam, neovisno o korelaciji s modernom tehnologijom.

Željka Matijašević govorila je iz antinarcističke pozicije, praveći distinkciju između tankoćutnih i debelokožnih narcisa. Tankoćutni bi bili oni osjetljivi, s niskom stopom samopoštovanja i velikom dozom introspekcije. Debelokožni bi bili oni ekstravertirani, tašti, bezobzirni i puni sebe. U patrijarhalnom društvu, kakva dominiraju ljudskom povijesti, muškarac je zauzimao poziciju (debelokožnog) narcisa. Prof. Matijašević također je istaknula da nema previše razike između narcisa, sociopata i psihopata te da je potrebno znati prepoznati znakove narcisa i takve osobe ignorirati. Profesorica se dotaknula i uže teme te je dala primjer sprege narcisoidnosti i suvremene tehnologije. Facebook je, primjerice, jedna takva platforma na kojoj se lako prepoznaju narcisi. Indikatori su selfieji, fotografije i objave. Što su selfieji češće objavljeni i što je manje drugih na njima, to su veće šanse da je riječ o narcisoidnoj osobi. Također, mnoštvo objava koje osobu samopromoviraju i nerealno prikazuju nečiji život, uz itinerare čestih putovanja, sasvim je siguran lakmus za detekciju narcizma.


O sličnome je pričao i Ari Turunen, podcrtavši današnji značaj klikova, lajkova, komentara i objava u izgradnji nečije ličnosti, bez čega netko praktički i ne postoji ili, rečeno principima američke „srednjoškolifikacije“, nije popularan, a to onda eo ipso znači i da ta osoba ne postoji. Primjer otpora takozvanoj patološkoj preokupaciji popularnošću, koja se događa po uzoru na američki životni stil, mogao bi biti kolektivno isključivanje društvenih mreža, pri čemu bismo onda svi radili zajednički ono što već pomalo zaboravljamo: izlazili u javne prostore i družili se bez ikakvih tehnoloških distrakcija.

Igor Rudan raspravi je svako toliko davao jedan zaoštreniji smjer tako što je, bez pretenzija da narcizam definira (isključivo) pozitivnim, navodio pozitivne strane narcisoidnosti, vidljive u svim onim kotačićima koji društvo i našu civilizaciju guraju naprijed. Budući da od 5 milijardi vrsta na svijetu danas postoji svega milijuni, s obzirom na to da od 9 ljudskih vrsta danas postoji jedino naš homo sapiens, budući da dandanas živimo jedino mi, to znači da su naši preci morali bili narcisoidni kako bismo upravo mi preživjeli. Narcizam nas je na neki način kroz ljudsku povijest očuvao. I pokreće nas naprijed. Bez neke zdrave doze narcizma, svijesti o tome da možeš uspjeti, da vrijediš, sigurno nećeš uspjeti i sigurno ne možeš dalje. No narcizam ima i svoje manje pozitivne strane u smislu čovjekove individualne samodostatnosti. Danas je sve više samaca, narcizam i brak, odnosno neki međuljudski odnos, „ne idu skupa“, a opet, duhovito zaključuje dr. Rudan, čovjek nakon četrdesete godine sam sebe ne može smisliti više, a kamoli drugoga.


Danas će na ZBF-u biti predstavljen i prijevod Turunenove knjige Zar ne znaš tko sam ja? Povijest arogancije u 18 sati, a nakon toga, u 19 sati, slijedi predstavljanje novoga romana našega uglednog istraživačkog novinara i pisca Drage Hedla Vrijeme seksa u doba nevinosti. Sudjelovat će: Drago Hedl, Kristijan Vujičić, urednik knjige, Jagna Pogačnik i Ivana Bodrožić. U 20 je sati pak novi panel, koji nastavlja u istom tonu promišljanja suvremenosti i suvremenih tehnologija kao i sinoćnji: Fake news – mediji u doba alternativnih činjenica. Gosti će biti Drago Hedl, Ivica Đikić i Boris Rašeta, a sudjelovat će i moderirati i naša autorica, novinarka Ivana Dragičević.

Bonislav Kamenjašević

Natrag na listu