ZBF 2018.

Panel Selfie kultura: fake news - mediji u doba alternativnih činjenica

Natrag na listu

U utorak, 22. svibnja 2018., Zagreb Book Festival predstavio je novu knjigu Drage Hedla Vrijeme seksa u doba nevinosti, a potom je uslijedio razgovor na temu Fake news – mediji u doba alternativnih činjenica u kojemu su sudjelovali Drago Hedl, Ivica Đikić, Boris Rašeta te moderatorica Ivana Dragičević. Sudionici su govorili o lažnim vijestima, odnosno o dezinformacijama koje se plasiraju putem novina ili društvenih mreža, s ciljem dezinformiranja, obmane ili jednostavno, senzacionalizma.

Izlagači su govorili kako u takve vijesti s društvenih mreža uglavnom vjeruju dogmatski usmjereni ljudi, a Hedl je istaknuo kako obrazovani ljudi u većini slučajeva prepoznaju
fake news. Spomenulo se kako je najveći izvor lažnih vijesti upravo Vlada, što je oprimjereno situacijom u kojoj će Vlada plasirati vijest da kupuje INU, a iza toga će se kriti činjenica da prodaje HEP. Inače se lažnim vijestima najlakše utječe na biračko tijelo. Fenomen lažnih vijesti Đikić vezuje uz tehnologiju jer se putem društvenih mreža može plasirati štošta. Istaknuo je, stoga, kako treba razlikovati spin, svjesnu političku manipulaciju, od lažnih vijesti. Spin se plasira u javnost kako bi se obmanuo čovjek radi nekog svjesnog interesa, a služi se selektivnim iznošenjem činjenica, prikrivanjem loših vijesti te davanjem pomno smišljenih off the record izjava u kojima se nešto tvrdi, a potom poriče. Izlagači su se dotaknuli i američkoga predsjednika Trumpa koji je u svojoj predizbornoj kampanji iskoristio sve mane tradicionalnih medija u svrhu svog političkog probitka. Što su više pisali o njemu kritizirajući ga, to je njegova popularnost rasla. Trump je to sumirao u jednoj rečenici: All press is good press.

Đikić je govorio i o disbalansu tehnologije i ulaganja u novinarstvo, a kao zabrinjavajuću istaknuo je činjenicu da čak i u zemljama koje su nama uzor novinarstva, nema više primjera istraživačkog novinarstva, u kojemu bi se novinar angažirao i platio da dva ili tri mjeseca istražuje određenu temu i donese valjane zaključke. Zaključeno je kako je novinarstvo ipak jedini mehanizam kojim se možemo boriti protiv obmana i laži, a to je ono što vladajući trebaju shvatiti.

Hedl je istaknuo razliku između lažnih vijesti i nedostatka novinarskog saznanja, pa je istaknuo kako novinari nekad svjesno generiraju informaciju, a ne navedu izvor. Vjerodostojnost novinara i novinarstva pala je zbog fenomena lažnih vijesti, stoga Hedl smatra kako bi trebalo razmisliti o uporabi tehnologije u svrhu borbe protiv ovog fenomena. Činjenica je da više od 60% populacije pristupa vijestima putem Facebooka, a na taj način svaka informacija u sekundi obiđe svijet, premda može biti sasvim nebitna ili netočna. 

Razgovor o lažnim vijestima potaknuo je promišljanje raznih tema kao što su definiranje istinitosti u medijima i mogućnost regulacije plasiranja informacija. Trebamo težiti diskursu koji bi regulirao društvene mreže i osigurao kvalitetno novinarstvo te omogućio vjerodostojnost u polariziranom medijskom prostoru. 

Josipa Lovrić

Natrag na listu