Top liste

Književnost
  1. Jo Nesbo - Nož

    Jo Nesbo Nož

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    1
  2. Maša Kolanović - Poštovani kukci i druge jezive priče

    Maša Kolanović Poštovani kukci i druge jezive priče

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    2
  3. Damir Karakaš - Proslava

    Damir Karakaš Proslava

    120,00 kn 108,00 kn detaljno
    3
  4. Isabel Allende - Japanski ljubavnik

    Isabel Allende Japanski ljubavnik

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5. Afonso Cruz - Cvijeće T.U.

    Afonso Cruz Cvijeće T.U.

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Dubravka Ugrešić  - Doba kože

    Dubravka Ugrešić Doba kože

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    6
  7. Miro Gavran - PRIČE O SAMOĆI

    Miro Gavran PRIČE O SAMOĆI

    99,00 kn detaljno
    7
  8. Dario Fo  - Kristina Švedska

    Dario Fo Kristina Švedska

    119 kn 107,10 kn detaljno
    8
  9. Amos Oz - Priča o ljubavi i tmini

    Amos Oz Priča o ljubavi i tmini

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    9
  10. Robert Galbraith - SMRTONOSNO BIJELO

    Robert Galbraith SMRTONOSNO BIJELO

    129,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Michelle Obama - Moja priča

    Michelle Obama Moja priča

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    1
  2. Hrvoje Klasić  - Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    Hrvoje Klasić Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    129 kn 116,10 kn detaljno
    2
  3. Mate Granić - Diplomatska oluja

    Mate Granić Diplomatska oluja

    99,90 kn 89,91 kn detaljno
    3
  4. Manfred Spitzer - Digitalna demencija

    Manfred Spitzer Digitalna demencija

    139 kn kn 125,10 kn detaljno
    4
  5.  - Krešimir Ćosić

    Krešimir Ćosić

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    5
  6. Thomas Erikson - Okruženi idiotima

    Thomas Erikson Okruženi idiotima

    129,00 kn detaljno
    6
  7. Dinesh D’Souza - VELIKA LAŽ

    Dinesh D’Souza VELIKA LAŽ

    160,00 kn 144,00 kn detaljno
    7
  8. Max Bergholz - Nasilje kao generativna sila

    Max Bergholz Nasilje kao generativna sila

    140,00 kn 126,00 kn detaljno
    8
  9. Jordan B. Peterson - 12 pravila za život

    Jordan B. Peterson 12 pravila za život

    168,00 kn detaljno
    9
  10. Dion Leonard  - U potrazi za Gobi

    Dion Leonard U potrazi za Gobi

    129,00 kn detaljno
    10

Vladimir Stojsavljević Opijum za narod

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-355-245-3
  • UDK: 821.163.42-31
  • Biblioteka: Otvorena knjiga
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2018.
  • Uvez: tvrdi
  • Broj stranica: 256
  • Format: 14 x 21.5 cm
Cijena: 139 kn
Cijena s popustom: 125,10 kn
Vaša ušteda 13,90 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)
 
Zreli pripovjedač na kojeg trebamo sve ozbiljnije računati.
Jagna Pogačnik, Jutarnji list

Zreli pripovjedač na kojeg trebamo sve ozbiljnije računati.

Jagna Pogačnik, Jutarnji list

Roman Opijum za narod, Vladimira Stojsavljevića slika je Zagreba iz godine 1964. Priča nije nostalgično sjećanje na ugodno doba odrastanja, nego je, uz dokumentarnost, opora priča o unaprijed izgubljenim nadama. Iako autor opisuje vlastitu obitelj – likovi
majke, oca i dvaju sestara – ustvari opisuje zaboravljeno doba Zagreba, godinu poplave, vrijeme u kojemu je posijano sjeme sadašnjosti, doba hladnog rata, prvog navikavanja na televiziju koja se kolektivno gledala i vrijeme stvaranja životnog okvira glavnog lika...
dječaka Velimira.
Roman Opijum za narod Vladimira Stojsavljevića slika je Zagreba iz godine 1964. Priča nije nostalgično sjećanje na ugodno doba odrastanja, nego je, uz dokumentarnost, opora priča o unaprijed izgubljenim nadama. Iako autor opisuje vlastitu obitelj – likovi
majke, oca i dviju sestara – ustvari opisuje zaboravljeno doba Zagreba, godinu poplave, vrijeme u kojemu je posijano sjeme sadašnjosti, doba hladnog rata, prvog navikavanja na televiziju koja se kolektivno gledala i vrijeme stvaranja životnog okvira glavnog lika, dječaka Velimira.
Roman Opijum za narod Vladimira Stojsavljevića slika je Zagreba iz godine 1964. Priča nije nostalgično sjećanje na ugodno doba odrastanja, nego je, uz dokumentarnost, opora priča o unaprijed izgubljenim nadama. Iako autor opisuje vlastitu obitelj – likovi majke, oca i dviju sestara – ustvari opisuje zaboravljeno doba Zagreba, godinu poplave, vrijeme u kojemu je posijano sjeme sadašnjosti, doba hladnog rata, prvog navikavanja na televiziju koja se kolektivno gledala i vrijeme stvaranja životnog okvira glavnog lika, dječaka Velimira.
 
O autoru
 
Vladimir Stojsavljević rođen je u Bjelovaru 1950. Škole je pohađao u Zagrebu (osnovna, gimnazija, FF) i Ljubljani (AGRFTV), te diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu na Odsjeku režije. Novinarstvom se bavio od 1967. godine (započeo u "Omladinskom tjedniku", a prestao raditi kao novinar "Nacionala" 1997. godine) i tijekom vremena pisao u svim značajnijim tjednicima i dnevnicima bivše i nove države (Start, Vjesnik, Večernji list, Studio, Novi list, Polet, Ultra, Globus, Nacional itd.) Filmom se bavio u ranoj mladosti u KK Zagreb, a filmovi "Luk, brašno, voda", "Tristan i Izolda" i "Muk ili glas na betonu" dobili su visoka republička priznanja. Također glumio nekoliko epizoda u TV serijama, kao i glavnu ulogu u diplomskom igranom filmu "Svjetski rekord" Snježane Tribuson. 
 
Kazališnu karijeru  započeo kao student na Dubrovačkim ljetnim igrama, u predstavi Georgija Para "Eduard Drugi" 1971. godine i otada  do danas režirao i napisao petnaestak vlastitih drama i komedija. Naročite uspješnice bile su "Njegovatelj mašte" s Brankom Cvitković 1983. godine, "Katarina Zrinska" u Teatru ITD 1993. godine u režiji Božidara Violića, te u vlastitoj  režiji komedije "O tome se u našoj kući ne govori" u ZeKaeMu (1996.) i  "Tango, drugi put" u HNK Osijek (1999). Drame "Trač o ljubavi" i "Kradljivac knjiga" također su dobro primljene i kod gledatelja i kod kritike, a zanimljive su i po tome jer prvi puta tematiziraju Sidu te stvaran životopis (K. Miles) na domaćoj sceni.
 
Dramski tekstovi su mu nagrađivani – prva nagrada Republičkog sekretarijata za kulturu 1985. godine (Ljubav i država) i 1987. godine (Sveti čovjek Bošković), te prva nagrada i otkup na pozivnom natječaju ZeKaeMa (Krundiba) 1980. godine,  treća nagrada "Marin Držić" (Nikola Sedmi) 2008, te više nagrada za radio drame i eseje.  
 
Uz kontinuirani rad dramskog pisca i redatelja, sudjelovao u raznorodnim kazališnim festivalima (BITEF, Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre, MESS, Pulsko ljeto, Čakovečko ljeto itd.) kao producent, voditelj okruglih stolova, voditelj marketinga i slično. Svakako jedan od pionira kulturnog marketinga u nas.
 
O autoru
Vladimir Stojsavljević rođen u Bjelovaru 1950. Škole je pohađao u Zagrebu (osnovna, gimnazija, FF) i Ljubljani (AGRFTV), te diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku režije. Novinarstvom se bavio od 1967. godine (započeo u "Omladinskom tjedniku", a prestao raditi kao novinar "Nacionala" 1997. godine) i tijekom vremena pisao u svim značajnijim tjednicima i dnevnicima bivše i nove države (Start, Vjesnik, Večernji list, Studio, Novi list, Polet, Ultra, Globus, Nacional itd.)
Filmom se bavio u ranoj mladosti u KK Zagreb, a filmovi "Luk, brašno, voda", "Tristan i Izolda" i "Muk ili glas na betonu" dobili su visoka republička priznanja. Također glumio nekoliko epizoda u TV serijama, kao i glavnu ulogu u diplomskom igranom filmu "Svjetski rekord" Snježane Tribuson. 
 
Kazališnu karijeru  započeo kao student na Dubrovačkim ljetnim igrama, u predstavi Georgija Para "Eduard Drugi" l971. godine i otada  do danas izrežirao i napisao petaenestak vlastitih drama i komedija. Naročite uspješnice bile su "Njegovatelj mašte" s Brankom Cvitković 1983. godine, "Katarina Zrinska" u Teatru ITD 1993. godine u režiji Violića, te u vlastitoj  režiji komedije "O tome se u našoj kući ne govori" u ZeKaeMu (1996) i  "Tango, drugi put" u HNK Osijek (1999). Drame "Trač o ljubavi" i "Kradljivac knjiga" također su dobro primljene i kod gledatelja i kod kritike, a zanimljive su i po tome jer prvi puta tematiziraju sidu, te  stvaran životopis  (K. Miles) na domaćoj sceni.
 
Dramski tekstovi su mu nagrađivani – prva nagrada Republičkog sekretarijata za kulturu 1985. godine (Ljubav i država) i 1987. godine (Sveti čovjek Bošković), te prva nagrada i otkup na pozivnom natječaju ZeKaeMa (Krundiba) 1980. godine,  treća nagrada "Marin Držić" (Nikola Sedmi) 2008, te više nagrada za radio drame i eseje.  
 
Uz kontinuirani rad dramskog pisca i redatelja, sudjelovao u raznorodnim kazališnim festivalima (BITEF, Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre, MESS, Pulsko ljeto, Čakovečko ljeto itd.) kao producent, voditelj okruglih stolova, voditelj marketinga i slično. Svakako jedan od pionira kulturnog marketinga u nas.