Top liste

Književnost
  1. Jo Nesbo - Nož

    Jo Nesbo Nož

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    1
  2. Maša Kolanović - Poštovani kukci i druge jezive priče

    Maša Kolanović Poštovani kukci i druge jezive priče

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    2
  3. Damir Karakaš - Proslava

    Damir Karakaš Proslava

    120,00 kn 108,00 kn detaljno
    3
  4. Isabel Allende - Japanski ljubavnik

    Isabel Allende Japanski ljubavnik

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5. Afonso Cruz - Cvijeće T.U.

    Afonso Cruz Cvijeće T.U.

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Dubravka Ugrešić  - Doba kože

    Dubravka Ugrešić Doba kože

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    6
  7. Miro Gavran - PRIČE O SAMOĆI

    Miro Gavran PRIČE O SAMOĆI

    99,00 kn detaljno
    7
  8. Dario Fo  - Kristina Švedska

    Dario Fo Kristina Švedska

    119 kn 107,10 kn detaljno
    8
  9. Amos Oz - Priča o ljubavi i tmini

    Amos Oz Priča o ljubavi i tmini

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    9
  10. Robert Galbraith - SMRTONOSNO BIJELO

    Robert Galbraith SMRTONOSNO BIJELO

    129,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Michelle Obama - Moja priča

    Michelle Obama Moja priča

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    1
  2. Hrvoje Klasić  - Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    Hrvoje Klasić Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    129 kn 116,10 kn detaljno
    2
  3. Mate Granić - Diplomatska oluja

    Mate Granić Diplomatska oluja

    99,90 kn 89,91 kn detaljno
    3
  4. Manfred Spitzer - Digitalna demencija

    Manfred Spitzer Digitalna demencija

    139 kn kn 125,10 kn detaljno
    4
  5.  - Krešimir Ćosić

    Krešimir Ćosić

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    5
  6. Thomas Erikson - Okruženi idiotima

    Thomas Erikson Okruženi idiotima

    129,00 kn detaljno
    6
  7. Dinesh D’Souza - VELIKA LAŽ

    Dinesh D’Souza VELIKA LAŽ

    160,00 kn 144,00 kn detaljno
    7
  8. Max Bergholz - Nasilje kao generativna sila

    Max Bergholz Nasilje kao generativna sila

    140,00 kn 126,00 kn detaljno
    8
  9. Jordan B. Peterson - 12 pravila za život

    Jordan B. Peterson 12 pravila za život

    168,00 kn detaljno
    9
  10. Dion Leonard  - U potrazi za Gobi

    Dion Leonard U potrazi za Gobi

    129,00 kn detaljno
    10

Dario Fo Kristina Švedska

Žena gotovo slučajno

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-355-220-0
  • UDK: 821.131.1-31=163.42
  • Biblioteka: Cicero
  • Izdavač: Naklada LJEVAK
  • Godina: 2018.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Prevoditelj: Ita Kovač
  • Broj stranica: 152
  • Format: 13.8 x 21 cm
Cijena: 119 kn
Cijena s popustom: 107,10 kn
Vaša ušteda 11,90 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)
 
„U svojoj posljednjoj knjizi, Dario Fo odaje počast ženama, u potpunosti shvaćajući njihovu veličinu i posebnost.“
Corriere del Ticino
„U svojoj posljednjoj knjizi, Dario Fo odaje počast ženama, u potpunosti shvaćajući njihovu veličinu i posebnost.“
Corriere del Ticino
 
Kristina Švedska: Žena gotovo slučajno izvrstan je roman talijanskoga nobelovca Darija Foa o neovisnoj, emancipiranoj, buntovnoj i nepredvidljivoj kraljici Kristini (1626. – 1689.). Fo je u svojemu posljednjem djelu na zanimljiv način opisao pojedine etape njezina životnoga puta. Kristinin otac (Gustav II. Adolf) umro je kad joj je bilo 6 godina, te je do njezine punoljetnosti vladalo namjesničko vijeće. Budući da je Kristina Švedska obožavala umjetnost i filozofiju, nakon što je postala kraljica dala je izgraditi prvo dvorsko kazalište u švedskoj prijestolnici, okruživala se i dopisivala s brojnim intelektualcima svojega doba (poput Descartesa, Molièrea i Pascala), a za njezine vladavine švedski je dvor postao jednim od glavnih kulturnih središta u Europi, pa se Stockholm često nazivao „Sjevernom Atenom“. Cio se život podjednako strastveno zaljubljivala i u žene i u muškarce, a 1654. godine iznenada je abdicirala, prešla na rimokatoličku vjeru i otišla u Rim. Udomaćivši se u Rimu, Kristina Švedska borila se za prava žena i manjina. Također je utemeljila umjetničko-intelektualni kružok, u obliku tjednih susreta na kojima se razgovaralo o umjetnosti, filozofiji, znanosti i književnosti, a iz tog će ozračja žive kulturne razmjene, nedugo nakon njezine smrti, nastati Kraljevska akademija, izvorno Accademia dell‚Arcadia. Dario Fo u ovom je iznimnom djelu odao počast ženama, ljubavi, književnosti i umjetnosti: svojim neobičnim stilom, služeći se činjenicama i fikcijom, „plastično“ je prikazao život i doba Kristine Švedske, jedne od najznačajnijih europskih vladarica novoga vijeka. 
 
„Nadahnut povijesnim tekstovima, proučavajući njezine portrete, kao i kronike iz tog doba, ali služeći se i vlastitom maštom i zamišljanjem njezine iznimne jedinstvenosti, Fo oživljava Kristinu, tu neuobičajeno emancipiranu kraljicu, koja svojim djelovanjem puno toga može reći i današnjem svijetu.“
ilLibraio.it
 
„Rođena 1626., u doba kad su najveće europske velesile bile zahvaćene vihorom
Tridesetogodišnjega rata, Kristina Švedska postaje „neustrašivom i herojskom
protagonisticom vlastitoga vremena“. Nekonvencionalna, obrazovana, rafinirana, bez
predrasuda, osjetljiva na umjetnost, obučena vladati, Kristina je imala brojne i gorljive
neprijatelje, među kojima i dio svojih podanika, koji nisu prihvaćali činjenicu da je na čelu kraljevstva žena. (…) U ovoj izvrsnoj knjizi, Fo donosi briljantan portret švedske kraljice Kristine, služeći se svom energijom koju inače unosi u svoja kazališna djela, demistificirajući opća mjesta i predlažući nove ključeve za čitanje.“
Eco di Bergamo
 
„Posljednja junakinja Darija Foa, talijanskoga pisca drama i komedija, zove se Kristina
Švedska. Ali djelo koje nosi njezino ime nije povijesni roman; ne prenosi se povijesna građa, nego se reflektira odnos prema svijetu i stvarnosti.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ)
 
Dario Fo (1926. – 2016.) bio je cijenjen talijanski dramski pisac, romanopisac, scenograf, redatelj, glumac, slikar i politički aktivist. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1997. godine. Šezdesetih godina prošloga stoljeća povezuje se s borbenom ljevicom, a 1968. napušta službene kazališne institucije, kako bi osnovao družinu „Nova scena“ (Nuova Scena), koja obnavlja tradiciju pučkoga teatra. Sedamdesetih godina osniva kazališnu komunu, s kojom provodi projekt angažiranog teatra, uključujući iskustva srednjovjekovnih misterija, komedije dell’arte, lutkarstva i kabaretsko-revijalnih oblika. Autor je osamdesetak kazališnih djela, od kojih su najpoznatija Smiješni misterij (1969.), Slučajna smrt jednog anarhista (1970.), Bum, bum! Tko je? Policija! (1972.) i Nećemo platiti, nećemo platiti! (1974.). Potkraj života završio je i dvije hvaljene romansirane biografije o ženama koje su obilježile povijest: uz roman o Kristini Švedskoj (Quasi per caso una donna: Cristina di Svezia, 2017.), koji možete čitati na hrvatskom jeziku u prijevodu Ite Kovač, napisao je i djelo La Figlia del Papa (Papina kći, 2014.) u kojem je glavna junakinja Lucrezia Borgia. Djela su mu prevedena na tridesetak jezika.
 
d
jedne od najznačajnijih europskih vladarica novoga vijeka. 
 
„Nadahnut povijesnim tekstovima, proučavajući njezine portrete, kao i kronike iz tog doba, ali služeći se i vlastitom maštom i zamišljanjem njezine iznimne jedinstvenosti, Fo oživljava Kristinu, tu neuobičajeno emancipiranu kraljicu, koja svojim djelovanjem puno toga može reći i današnjem svijetu.“
ilLibraio.it
 
„Rođena 1626., u doba kad su najveće europske velesile bile zahvaćene vihorom
Tridesetogodišnjega rata, Kristina Švedska postaje „neustrašivom i herojskom
protagonisticom vlastitoga vremena“. Nekonvencionalna, obrazovana, rafinirana, bez
predrasuda, osjetljiva na umjetnost, obučena vladati, Kristina je imala brojne i gorljive
neprijatelje, među kojima i dio svojih podanika, koji nisu prihvaćali činjenicu da je na čelu kraljevstva žena. (…) U ovoj izvrsnoj knjizi, Fo donosi briljantan portret švedske kraljice Kristine, služeći se svom energijom koju inače unosi u svoja kazališna djela, demistificirajući opća mjesta i predlažući nove ključeve za čitanje.“
Eco di Bergamo
 
„Posljednja junakinja Darija Foa, talijanskoga pisca drama i komedija, zove se Kristina
Švedska. Ali djelo koje nosi njezino ime nije povijesni roman; ne prenosi se povijesna građa, nego se reflektira odnos prema svijetu i stvarnosti.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ)
Dario Fo (1926. – 2016.) bio je cijenjen talijanski dramski pisac, romanopisac, scenograf, redatelj, glumac, slikar i politički aktivist. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1997. godine. Šezdesetih godina prošloga stoljeća povezuje se s borbenom ljevicom, a 1968. napušta službene kazališne institucije, kako bi osnovao družinu „Nova scena“ (Nuova Scena), koja obnavlja tradiciju pučkoga teatra. Sedamdesetih godina osniva kazališnu komunu, s kojom provodi projekt angažiranog teatra, uključujući iskustva srednjovjekovnih misterija, komedije dell’arte, lutkarstva i kabaretsko-revijalnih oblika. Autor je osamdesetak kazališnih djela, od kojih su najpoznatija Smiješni misterij (1969.), Slučajna smrt jednog anarhista (1970.), Bum, bum! Tko je? Policija! (1972.) i Nećemo platiti, nećemo platiti! (1974.). Potkraj života završio je i dvije hvaljene romansirane biografije o ženama koje su obilježile povijest: uz roman o Kristini Švedskoj (Quasi per caso una donna: Cristina di Svezia, 2017.), koji možete čitati na hrvatskom jeziku u prijevodu Ite Kovač, napisao je i djelo La Figlia del Papa (Papina kći, 2014.) u kojem je glavna junakinja Lucrezia Borgia. Djela su mu prevedena na tridesetak jezika.