Top liste

Književnost
  1. Dario Fo  - Kristina Švedska

    Dario Fo Kristina Švedska

    119 kn 107,10 kn detaljno
    1
  2. Boris Dežulović - Jebo sad hiljadu dinara

    Boris Dežulović Jebo sad hiljadu dinara

    109,00 kn 98,10 kn detaljno
    2
  3. Tisja Kljaković Braić - U malu je uša đava

    Tisja Kljaković Braić U malu je uša đava

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    3
  4. Pavao Pavličić - POHVALA STAROSTI

    Pavao Pavličić POHVALA STAROSTI

    99,00 kn detaljno
    4
  5. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    5
  6. Lisa Genova - Svaka nota odsvirana

    Lisa Genova Svaka nota odsvirana

    129 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Jurica Pavičić - Crvena voda

    Jurica Pavičić Crvena voda

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    7
  8. Fredrik Backman - Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao

    Fredrik Backman Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao

    99,00 kn 79,20 kn detaljno
    8
  9. Monika Fagerholm - Amerikanka

    Monika Fagerholm Amerikanka

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    9
  10. Lisa Genova - Još uvijek Alice

    Lisa Genova Još uvijek Alice

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Robert Torre - Ima li života prije smrti?

    Robert Torre Ima li života prije smrti?

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    1
  2. Jordan B. Peterson - 12 pravila za život

    Jordan B. Peterson 12 pravila za život

    168,00 kn detaljno
    2
  3. Manfred Spitzer - Digitalna demencija

    Manfred Spitzer Digitalna demencija

    139 kn kn 125,10 kn detaljno
    3
  4. Simone de Beauvoir - Drugi spol

    Simone de Beauvoir Drugi spol

    249,00 kn 224,10 kn detaljno
    4
  5. Thomas Erikson - Okruženi idiotima

    Thomas Erikson Okruženi idiotima

    129,00 kn detaljno
    5
  6. Iben Dissing Sandahl - Igra na danski način

    Iben Dissing Sandahl Igra na danski način

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    6
  7.   Douglas Abrams, Dalaj lama, Desmond Tutu  - Knjiga radosti

    Douglas Abrams, Dalaj lama, Desmond Tutu Knjiga radosti

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    7
  8. Yual Noah Harari - 21 lekcija za 21. stoljeće

    Yual Noah Harari 21 lekcija za 21. stoljeće

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    8
  9. Ivana Zovak i Petra Krolo - AUTOIMUNI NUTRIVOR

    Ivana Zovak i Petra Krolo AUTOIMUNI NUTRIVOR

    290,00 kn 261,00 kn detaljno
    9
  10. Marina Abramović - PROLAZIM KROZ ZIDOVE

    Marina Abramović PROLAZIM KROZ ZIDOVE

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    10

Dušan Vesić MAGI: Kao da je bila nekad

Ilustrirana drama u 5 činova

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-355-171-5
  • UDK: 78.036 (497.11)
  • Biblioteka: Biblioteka POP
  • Izdavač: Naklada Ljevak
  • Godina: 2018.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 352
  • Format: 17,5 x 17,5 cm
Cijena: 139,00 kn
Cijena s popustom: 125,10 kn
Vaša ušteda 13,90 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Ekskluzivne, dosad uglavnom neobjavljene fotografije iz karijere i privatnog života Margite Stefanović Magi – glazbenice koja je svojom glazbom i karizmom obilježila važan period u povijesti rock-scene na ovim prostorima. Opus Ekatarine Velike danas spada u opću kulturu, njihova poetika neprestano osvaja nove generacije – u prvom redu zato što ta poetika slavi individualnu emociju, i svakom dopušta da u njoj razvije vlastiti doživljaj stvarnosti. Uz zasluženu slavu koju je EKV uživala i još uživa kao kultni bend novoga vala, zanimanje medija i publike izazivala je i tragična sudbina većine njezinih članova koji su umrli u najboljim godinama, mahom kao žrtve droge. Posljednja je otišla klavijaturistica Margita Stefanović Magi, ujesen 2002. Način na koji je Magi živjela i umrla predmet je brojnih kontroverznih tumačenja. Mada se čini da se o njoj sve znalo još za života, kontroverze su s vremenom rasle: neki su je proglašavali „najvećom umjetnicom“, a drugi „najgorom narkomankom“. Tko je dakle bila Margita Stefanović Magi i što se s njom zapravo dogodilo? 

 

„U kulturi u kojoj se biografije pišu uglavnom na samo dva načina –nekritičkim hvaljenjem bez ostatka, ili onim što Englezi zovu „ubojstvo karaktera“, uništavanjem i blaćenjem, dakle – Dušanu Vesiću ponovo je uspjelo napisati biografiju koja nije ni jedno od toga dvoga. Tamo gdje većina reagira sentimentalno i bez odmaka idealizira – Vesić nudi činjenice, do u detalje provjerene i skupljene silnom i kod njega odavno poznatom marljivošću. No on nipošto nije klinički hladan i udaljen od svoje teme – od osobe o kojoj piše: tamo gdje su drugi cinični, on nudi humanost i razumijevanje. Ispod svih detalja, ispod fakata, imena i događaja, promalja se zato emocija, mnogo jača i mnogo dublja. Autorova suosjećajnost velika je koliko i diskretna, baš kao i njegova suživljenost sa stvarnom ličnošću koju su toliki promatrali iz daljine, a nije je poznavao nitko.“

(Đorđe Matić)

 

„Margita Stefanović – za nekog Magi, za nekog Maga, za nekog Magična, za nekog Glazba, za nekog Magija, za nekog Muza, Misao, Moć, Misija –najtužnija je beogradska umjetnička sudbina. Uz Gorana Ipeta Ivandića, to je jedna od dvije najstrašnije sudbine jugoslavenske i srpske rock kulture. Kako je nadahnuto zaključio Petar Popović, Magi je „najlepši i najtragičniji rekvijem ispisan na beogradskom asfaltu“. Margita je prva umjetnička princeza izašla iz stabilne beogradske srednje klase i simbol jedne generacije koja se nije snašla u lažima. Ona je epilog nestvarnih osamdesetih. Ona je posljedica sreće koju smo imali da se država Jugoslavija nije miješala u popularnu muziku. Ona je epilog tržišnog načina tretiranja umjetnosti u Srbiji. Ona je primjer kako ovdje prolaze drugačiji. Ona je upozorenje, znak, primjer, pouka. Jimi Hendrix je umro 18. rujna 1970. godine. Aljoša Buha je umro 18. rujna 1986. godine. Margita Stefanovićje umrla 18. rujna 2002. godine. Ne znam je li to Buha svirao bolje nego što smo mi znali čuti, ali ako 18. rujna 2018. umre bubnjar, znat ćemo da Bog pravi orkestar.“

(Citat iz knjige)

 

O AUTORU:

Dušan Vesić rođen je u Beogradu na Svetu Petku 1959. godine. Jedan je od najutjecajnijih rock-novinara Jugoslavije u razdoblju od 1980. do 1990. godine. Promovirajući rock-kulturu, pisao je za gotovo sve relevantne jugoslavenske novine i časopise tog vremena, bio je organizator koncerata i izvršni producent na nekoliko rock i pop-albuma – na kojima je ponekad i pjevao prateće vokale. Bio je urednik za domaću scenu u časopisima Rock i Pop Rock, kao i direktor Festivala zabavne glazbe Beogradski šlager – Menadžer (1993–1995). Napravio je osam dokumentarnih TV-serija i filmova, među kojima i kultni serijal Rockovnik (40 epizoda) i film EKV Kao da je bilo nekad. Objavio je tri knjige o Bijelom dugmetu: Lopuže koje nisu uhvatili (1985), Šta bi dao da si na mom mjestu (2014) i Bijelo dugme 40 godina (sa Sinišom Škaricom, 2014). Pokušao je ostaviti traga i u diskografiji, te je 2012. godine objavio šest diskova u svom izboru jugoslavenskih uspješnica iz sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća (Croatia Records). Živi u Beogradu.