Top liste

Književnost
  1. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    1
  2. Afonso Cruz - Cvijeće T.U.

    Afonso Cruz Cvijeće T.U.

    139,00 kn 111,00 kn detaljno
    2
  3. Khaled Hosseini - Gonič zmajeva

    Khaled Hosseini Gonič zmajeva

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    3
  4.  Elena Ferrante - GENIJALNA PRIJATELJICA

    Elena Ferrante GENIJALNA PRIJATELJICA

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5. Jo Nesbø - Macbeth

    Jo Nesbø Macbeth

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    5
  6. Lisa Genova - Još uvijek Alice

    Lisa Genova Još uvijek Alice

    129,00 kn 103,20 kn detaljno
    6
  7. Damir Karakaš - Sjećanje šume

    Damir Karakaš Sjećanje šume

    90,00 kn 81,00 kn detaljno
    7
  8. Pavao Pavličić - POHVALA STAROSTI

    Pavao Pavličić POHVALA STAROSTI

    99,00 kn detaljno
    8
  9. Julijana Adamović - Divlje guske

    Julijana Adamović Divlje guske

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    9
  10. Karl Ove Knausgaard - Jesen

    Karl Ove Knausgaard Jesen

    140,00 kn 126,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Igor Rudan - Zao zrak

    Igor Rudan Zao zrak

    139 kn kn 111,00 kn detaljno
    1
  2. Lorna Byrne - Molitve iz dubine srca

    Lorna Byrne Molitve iz dubine srca

    99,00 kn 79,00 kn detaljno
    2
  3. Mark Manson - Profinjeno umijeće stava j**e mi se

    Mark Manson Profinjeno umijeće stava j**e mi se

    109,00 kn 87,00 kn detaljno
    3
  4. Thomas Erikson - Okruženi idiotima

    Thomas Erikson Okruženi idiotima

    129,00 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - BITI I IMATI

    Ana Bučević BITI I IMATI

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Jordan B. Peterson - 12 pravila za život

    Jordan B. Peterson 12 pravila za život

    168,00 kn detaljno
    6
  7. Igor Vukić - Radni logor Jasenovac

    Igor Vukić Radni logor Jasenovac

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    7
  8. Sanela Kovačević Nelly  - Muškarac iz snova

    Sanela Kovačević Nelly Muškarac iz snova

    99,00 kn 79,20 kn detaljno
    8
  9. Anthony William  -  Zdrava štitnjača

    Anthony William Zdrava štitnjača

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    9
  10. Papa Franjo - Jorge Mario Bergoglio - Zdravo Marijo

    Papa Franjo - Jorge Mario Bergoglio Zdravo Marijo

    98,00 kn detaljno
    10
Slavoj Žižek - Paralaksa

Slavoj Žižek Paralaksa

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-249-067-1
  • UDK: 1
  • Biblioteka: Antibarbarus
  • Izdavač: Izdanja Antibarbarus
  • Godina: 2009.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 467
  • Format: 15,00 x 24,00 cm
Cijena: 240,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Mediji su 2003. godine prenijeli dvije nesvakidašnje vijesti.
Jedan Španjolski povjesničar umjetnosti razotkrio je prvu upotrebu moderne umjetnosti kao oblika promišljanog mučenja: Kandinsky i Klee, kao i Bunuel i Dali, bili su inspiracija za cijeli niz tajnih ćelija i mučilišta sagrađenih u Barceloni 1938. godine, djelo francuskog anarhista Alphonsea Laurenčiča (slovensko prezime!), koji je izumio jedan oblik »psihotehničkog« mučenja: stvorio je takozvane obojene ćelije kao prilog borbi protiv Francovih snaga. Ćelije su bile nadahnute idejama geometrijske apstrakcije i nadrealizma, kao i avangardnim teorijama umjetnosti o psihološkim svojstvima boja. Kreveti su bili nagnuti pod kutom od dvadeset stupnjeva, što je spavanje činilo gotovo nemogućim, a podovi ćelija veličine 2mxlm bili su posuti ciglama i drugim geometrijskim blokovima koji su zatvorenike sprječavali da hodaju naprijed i natrag. Mogli su još jedino zuriti u zidove koji su bili zaobljeni i prekriveni uzorcima kocki, četverokuta, ravnih linija i spirala, koji su pomoću trikova s bojom, perspektivom i razmjerima izazivali mentalnu smušenost i tjeskobu. Svjetlosni efekti ostavljali su utisak da se vrtoglavi uzorci na zidu kreću. Laurenčič je najviše volio koristiti zelenu boju, jer je ona, prema njegovoj teoriji o psihološkim učincima različitih boja, prouzročila melankoliju i tugu.
Druga priča: Walter Benjamin nije se ubio u španjolskom selu na granici 1940. godine zbog straha da će ga vratiti u Francusku i da će tako dospjeti u ruke nacističkim agentima - ondje su ga ubili Staljinovi agenti. Nekoliko mjeseci prije svoje smrti Benjamin je napisao »Teze o filozofiji povijesti«, kratku ali razornu analizu neuspjeha marksizma; umro je u vrijeme kad su mnogi sovjetski lojalisti gubili vjeru u Moskvu zbog pakta Hitler - Staljin. U odgovoru na tu kritiku, Benjamina su ubili killerati (Staljinovi agenti-atentatori, regrutirani medu intelektualcima socijalistima). Ključni razlog ovog ubojstva bio je rukopis koji je Benjamin nosio bježeći preko planina iz Francuske u Španjolsku - magnum opus na kojem je bio radio u Bibliotheque Nationale u Parizu, razrada »Teza«. Kovčeg s tim rukopisom povjerio je jednom suputniku izbjeglici koji ga je, kakve li slučajnosti, izgubio na vlaku od Barcelone do Madrida. Ukratko, Staljin je pročitao Benjaminove »Teze«, doznao je za novi knjižni projekt utemeljen na »Tezama« i želio je po svaku cijenu spriječiti njegovo objavljivanje...