Top liste

Književnost
  1. Damir Karakaš - Proslava

    Damir Karakaš Proslava

    120,00 kn 108,00 kn detaljno
    1
  2. Miro Gavran - PRIČE O SAMOĆI

    Miro Gavran PRIČE O SAMOĆI

    99,00 kn detaljno
    2
  3. Lisa Genova - Još uvijek Alice

    Lisa Genova Još uvijek Alice

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    3
  4. Jurica Pavičić - Knjiga o jugu

    Jurica Pavičić Knjiga o jugu

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    4
  5. Dario Fo  - Kristina Švedska

    Dario Fo Kristina Švedska

    119 kn 107,10 kn detaljno
    5
  6. Tisja Kljaković Braić - U malu je uša đava

    Tisja Kljaković Braić U malu je uša đava

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    6
  7. Lars Kepler - Lovac na zečeve

    Lars Kepler Lovac na zečeve

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    7
  8. Fredrik Backman - Čovjek zvan Ove

    Fredrik Backman Čovjek zvan Ove

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    8
  9. Lisa Genova - Svaka nota odsvirana

    Lisa Genova Svaka nota odsvirana

    129 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Karl Ove Knausgård - Proljeće

    Karl Ove Knausgård Proljeće

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Robert Torre - Ima li života prije smrti?

    Robert Torre Ima li života prije smrti?

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    1
  2. Tihomir Dujmović - Regija kao Treća Jugoslavija

    Tihomir Dujmović Regija kao Treća Jugoslavija

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    2
  3. Jordan B. Peterson - 12 pravila za život

    Jordan B. Peterson 12 pravila za život

    168,00 kn detaljno
    3
  4. Hrvoje Klasić  - Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    Hrvoje Klasić Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    129 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5. Thomas Erikson - Okruženi idiotima

    Thomas Erikson Okruženi idiotima

    129,00 kn detaljno
    5
  6. Mate Granić - Diplomatska oluja

    Mate Granić Diplomatska oluja

    99,90 kn 89,91 kn detaljno
    6
  7. Eric Kurlander - Hitlerova čudovišta

    Eric Kurlander Hitlerova čudovišta

    219 kn 197,10 kn detaljno
    7
  8. Manfred Spitzer - Digitalna demencija

    Manfred Spitzer Digitalna demencija

    139 kn kn 125,10 kn detaljno
    8
  9. Max Bergholz - Nasilje kao generativna sila

    Max Bergholz Nasilje kao generativna sila

    140,00 kn 126,00 kn detaljno
    9
  10. Željko Rohatinski - Kriza u Hrvatskoj

    Željko Rohatinski Kriza u Hrvatskoj

    139 kn 125,10 kn detaljno
    10
Lahorka Plejić Poje  - Zaman će svaki trud

Lahorka Plejić Poje Zaman će svaki trud

Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-260-147-3
  • Izdavač: Disput
  • Godina: 2012.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 288
Cijena: 120.00 kn
Cijena s popustom: 108,00 kn
Vaša ušteda 12,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

 

Knjiga obrađuje satirička djela dubrovačke književnosti nastala od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Riječ je o mahom kraćim pjesničkim sastavcima (u Dubrovniku nema prozne satire!) u kojima se okušao znatan broj ranonovovjekovnih pisaca (Š. Menčetić, D. Ranjina, M. Ranjina, M. Vetranović, M. Kaboga, D. Zlatarić, P. Primović, V. Valović, M. Orbini, A. Kastratović, J. Palmotić, I. Đurđević, M. Bruerević, A. Pauli, A. Gleđević, F. Getaldić Kruhoradić, M. Zlatarić, Đ. Hidža te neki anonimni autori). 
 
Premda se autorica u istraživanjima ograničila na ranonovovjekovna satirička djela na hrvatskom jeziku, u radu se pojavljuju i usporedni osvrti na dubrovačku satiru na latinskom (I. Đurđević, B. Đorđić, Đ. Hidža) i talijanskom jeziku (S. Bobaljević, M. Kaboga).
 
Autorica problematizira uobičajeno shvaćanje satire prema kojemu satirički subjekt negativno vrednuje izabrani satirički objekt, koji je u pravilu povezan s društvenim kontekstom, pri čemu tekst u cjelini ima persuazivnu, katkad i didaktičku funkciju. Pritom najprije dovodi u pitanje identifikaciju subjekta satire s autorom satiričkog teksta, zatim ističe fikcijska/literarna obilježja satire i njenu autoreferencijalnost te napokon primjećuje da se satiričkim tekstom ne samo šibaju društveni poroci, nego katkad i promiču i učvršćuju predrasude o drugome.
 
Autorica dolazi do zanimljivih i kulturno-povijesno dalekosežnih zaključaka: primjerice, o sekularnim temeljima mizoginije u renesansnom dubrovačkom pjesništvu, o izrazitoj prevlasti "vanjskopolitičkih" tema nad "unutrašnjopolitičkima" u istodobnoj političkoj satiri, zatim o izostanku društvene satire u 17. st. te o slaboj zastupljenosti mizogine satire u isto vrijeme, ili pak o zaokupljenosti trivijalnim i svakodnevnim u satiričkom pjesništvu 18. st.
 
( iz recenzije Davora Dukića )
 
 
Opisujući tekstove nastale u razmaku od trista godina, autorica je u velikoj mjeri predstavila posebnosti kulture u kojima su ti tekstovi nastali, njezine autopredodžbe i heteropredodžbe koje su se petrificirale zahvaljujući, među ostalim, i satiričnim sastavcima, a istodobno je ukazala na promjene u dubrovačkoj kulturi, koje su se nužno reflektirale u satiri, i kad je o njezinu generičkom statusu riječ i kad je riječ o repertoaru tema i motiva. 
 
S druge strane, pažljiva analiza pjesničkih sastavaka omogućila je Lahorki Plejić Poje da iznese i neke zaključke o prirodi satire uopće, koji doduše stubokom ne mijenjaju dosadašnja znanja o tom žanru, ali ih upotpunjuju, ponekad redefiniraju. U svakom slučaju, istraživanja su rezultirala relevantnim zaključcima koje će ubuduće biti nužno akceptirati kad je o satiri i satiričnom riječ.
 
U hrvatskom književnopovijesnom studiju postoje lijepe interpretacije, primjerice, prigodnoga, ljubavnoga i religioznoga ranonovovjekovnog pjesništva. No iako se često ponavljalo da su stari Dubrovčani bili skloni satiri, iako su se satirički sastavci osobito isticali u opusu kojega pjesnika (Antuna Gleđevića, primjerice), iako je dakle postojao uvid u taj aspekt književnog stvaralaštva dubrovačkih pjesnika raznih vjekova, nitko se nije latio definirati korpus, analitički opisati pojedine sastavke i izvesti sintetske zaključke. Lahorka Plejić Poje obavila je tu zadaću, k tomu upravo uzorno. 
 
Pritom se podjednako valjano opremila i teorijskim i književnopovijesnim znanjima, što se vidi na svakoj stranici njezina rukopisa. Ono pak što treba osobito istaknuti jest odmjerenost u postavljanju pitanja i obrazlaganju tvrdnji. Njezino uporište međutim nikad nije teorija satire nego konkretno gradivo. Kad se tomu pridoda preglednost i postupnost u izlaganju te lakoća pisanja, mislim da je jasno zbog čega je knjiga Zaman će svaki trud vrijedan prilog poznavanju dubrovačke ranonovovjekovne književne kulture.
 
( iz recenzije Milovana Tatarina )