Top liste

Književnost
  1. Damir Karakaš - Proslava

    Damir Karakaš Proslava

    120,00 kn 108,00 kn detaljno
    1
  2. Miro Gavran - PRIČE O SAMOĆI

    Miro Gavran PRIČE O SAMOĆI

    99,00 kn detaljno
    2
  3. Robert Galbraith - SMRTONOSNO BIJELO

    Robert Galbraith SMRTONOSNO BIJELO

    129,00 kn detaljno
    3
  4. Elif Shafak - Četrdeset pravila ljubavi

    Elif Shafak Četrdeset pravila ljubavi

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    4
  5. Édouard Louis - Raskrstimo s Eddyjem

    Édouard Louis Raskrstimo s Eddyjem

    120,00 kn 108,00 kn detaljno
    5
  6. Goran Tribuson - OTAC OD BRONCE

    Goran Tribuson OTAC OD BRONCE

    129,00 kn detaljno
    6
  7. Dario Fo  - Kristina Švedska

    Dario Fo Kristina Švedska

    119 kn 107,10 kn detaljno
    7
  8. Nebojša Lujanović - Južina

    Nebojša Lujanović Južina

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    8
  9. Ratko Cvetnić - BLATO U DVORIŠTU

    Ratko Cvetnić BLATO U DVORIŠTU

    99,00 kn detaljno
    9
  10. Margaret Atwood - Vražji okot

    Margaret Atwood Vražji okot

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Mate Granić - Diplomatska oluja

    Mate Granić Diplomatska oluja

    99,90 kn 89,91 kn detaljno
    1
  2. Robert Torre - Ima li života prije smrti?

    Robert Torre Ima li života prije smrti?

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    2
  3. Jordan B. Peterson - 12 pravila za život

    Jordan B. Peterson 12 pravila za život

    168,00 kn detaljno
    3
  4. Hrvoje Klasić  - Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    Hrvoje Klasić Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost

    129 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5. Michelle Obama - Moja priča

    Michelle Obama Moja priča

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    5
  6. Tihomir Dujmović - Regija kao Treća Jugoslavija

    Tihomir Dujmović Regija kao Treća Jugoslavija

    199,00 kn 179,10 kn detaljno
    6
  7. Manfred Spitzer - Digitalna demencija

    Manfred Spitzer Digitalna demencija

    139 kn kn 125,10 kn detaljno
    7
  8. Ivan Sršen,Antonija Radić - Halo Bing

    Ivan Sršen,Antonija Radić Halo Bing

    59,90 kn detaljno
    8
  9. Thomas Erikson - Okruženi idiotima

    Thomas Erikson Okruženi idiotima

    129,00 kn detaljno
    9
  10. Dr. Kenan Crnkić  - NADŽIVJETI ŽIVOT

    Dr. Kenan Crnkić NADŽIVJETI ŽIVOT

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    10
Sanja Cvetnić - Barokni defter

Sanja Cvetnić Barokni defter

Studije o likovnim djelima iz XVII. i XVIII. stoljeća u Bosni i Hercegovini

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-7534-69-1
  • Izdavač: Leykam International
  • Godina: 2011.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 256
  • Format: 17,00 x 24,50 cm
Cijena: 350.00 kn
Cijena s popustom: 315,00 kn
Vaša ušteda 35,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

Umjetnički život franjevačke provincije Bosne Srebrene u baroknim je stoljećima (XVII. i XVIII.) snažno obilježen povijesno–političkom pripadnošću toga područja Osman¬skome Carstvu pa stilske novine i utjecaje prima posredno, različitim kapilarnim dotocima, a ne »revolucionarnom« promjenom stila. Osmanska vladavina odredila je i još dvije ključne značajke umjetničke baštine: rijetke pojave baroknih oblika u arhitekturi zbog toga što je nove gradnje bilo teško provesti i veliku prevlast slika nad skulpturom. U ikonoklastičnoj vizualnoj kulturi islama kipovi su naime smatrani uvredljivim prikazima božanskoga pa su jedine sačuvane skulpture rijetke, manjih dimenzija i lako prenosive, u drvu, a potpuno je izostala skulptura u mramoru, bitna pojava u »barokizaciji« crkvenih interijera na Apeninskome poluotoku, u Dalmaciji i Srednjoj Europi. Također, ne postoje svjedočanstva o domaćim kiparima, ali su u franjevačkim kronikama zabilježena domaća imena graditelja i slikara, primjerice: neimar Bono iz Kreševa (djeluje od 1767. do 1784. godine), nakaš oliti pjengatur Tomo Salatić iz Brešaka od Soli (zabilježen 1780., 1783.), Stipan s Velike, »koji stoji u Fojnici« (zabilježen 1766. kao slikar ili polikromator glavnoga oltara crkve u Kraljevoj Sutjesci), fra Pavao Tokmakčić (Borovica?–Kraljeva Sutjeska? 2. VI. 1816.) i Frano Janjić, koji su 1784. godine oslikavali kapelu sv. Križa u Borovici, te najpoznatiji među slikarima, fra Miho Čuić (Tomislavgrad, Županjac, Županj–potok, Duvno oko 1750.–1809.), koji se potpisao na slici Sveto rodbinstvo—Bogorodica s Djetetom, sv. Josip, sv. Ana, i sv. Joakim u refektoriju franjevačkoga samostana u Visokom: »fra Miho Cuich« i datirao je: »A. D. 1795«. 

Neke od ikonografskih promjena u djelima namijenjenima za sakralne prostore, koje su se razvile u umjetnosti u XVII. i XVIII. stoljeću na poticaj Tridentsko¬ga sabora (1545.–1563.), ipak su zaživjele na području Bosne Srebrene vrlo brzo, gotovo suvremeno drugim zemljama čiji su se vjerski život i umjetničke mijene odvijale pod katoličkim vladarima. Primjerice, ikonografski naglasci na svecima i na Bogorodici postali su ključnim značajkama katoličkoga identiteta, a uređenja i opreme oltara raskošnim svetohraništem naglašavali su nauk o transsupstancijaciji, temeljni za pravilno razumijevanje liturgijskoga središta, Euharistije. Sve to prati i sve raskošnije liturgijsko posuđe, ruho i predmeti. Posebna pobožnost prema Presvetome zabilježena je u bogato urešenim pokaznicama ili monstrancama, po¬put srebrne, pozlaćene pokaznice iz prve polovine XVIII. stoljeća sačuvane u riznici franjevačkoga samostana sv. Luke u Jajcu. Fra Bono Benić (1779.) u rukopisnoj Kronici sutješkoga samostana spominje: »kujundžije iz Travnika i baš vrle majstore i dobre krstjane, to jest Marka, sina Marka Elegovića, i Iliju primenkom [nadimkom] Daidža« kao autore liturgijskoga posuđa. U Kreševu su sačuvani svijećnjaci koji u potpisu čuvaju spomen na majstore s kraja XVII. i s kraja XVIII. stoljeća: Lovru Pavlovića i Ivana Duića. 

Većinu crkvene opreme—od slika do paramenata—franjevci, glavni naručitelji i tvorci likovne baštine, ipak su uvezli ili naručili u Veneciji ili kod umjetnika koji rade na području Dalmacije pod mletačkom upravom. Slikarsku baštinu Bosne Srebrene iz baroknih stoljeća stoga valja promatrati u tim umjetničkim, a ne političkim okvirima, dakle u usporedbi s umjetničkom baštinom u Dalmaciji, a u okviru stilskih gibanja u umjetničkome središtu, Veneciji. O tome svjedoče brojna neatribuirana djela neznanih majstora mletačke škole sačuvana u franjevačkim zbirkama, ali i poznatih umjetnika iz širokoga vremenskoga i stilskoga raspona, koji povezuju Veneciju, Dalmaciju i Bosnu Srebrenu, od kasnoga manirista Baldassarea d\\\'Anne i njegovih slikā Bezgrješno začeće s lauretanskim simbolima, sv. Stjepanom Prvomučenikom i donatorom Stjepanom Dragojlovićem (1621.) u Kraljevoj Sutjesci te Posljednji sud (oko 1630.) u Kreševu do maloga remek–djela Povratak Sv. Obitelji iz Hrama i sv. Antun Padovanski (oko 1750.) Gian Antonija Guardija na Petrićevcu kraj Banja Luke i njegova mlađega brata Francesca Guardija, na čijoj slici Bogorodica s Djetetom i sv. Antunom Padovanskim u Kraljevoj Sutjesci čitamo bilješku fra Grge Hiljića: »DOBAVI O.F. / GARGO IZ / VARESA / 1775.«. Venecijansko–dalmatinski slikar Sebastiano Giuseppe Devita potpisao se na zavjetnoj slici Bogorodica sa sv. Rokom i sv. Sebastijanom, franjevcem i skupinom vjernika u Fojnici: »Baschie De Vita [...] Pengo 1784«, a na njoj su osim franjevca naslikani zavjetnici/naručitelji u narodnim nošnjama, što je rijetkost u sli¬kar-skoj baštini Bosne Srebrene. 

Osim Venecijanaca, u Bosni i Hercegovini nalazimo djela i imena umjetnika drugih talijanskih škola, primjerice Francesca de Mura iz Napulja, Bogorodica s Djetetom i mali sv. Ivan Krstitelj (oko 1760.) na Petrićevcu kraj Banja Luke. Znatno rjeđe nalazimo slikare iz srednjoeuropskoga kruga, poput Paulusa Antoniusa Sensera, čija potpisana slika Porcijunkulski oprost (1753.) u Visokom na poleđini ima zapisano svjedočanstvo da je naručena za Đakovo: »Ex Devota Clientela et pia Elemosyna Curavit fieri F. Bartholomeus Knexevich a Dikaovo Vicarus loci Anno 1753.« Osim toga, bosansko–hercegovačka baština bilježi i malen broj djelā štajerskih ili kranjskih umjetnika, a koja su kao kasnije nabavke pristigla u franjevačke samostane Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Široki Brijeg).

Slike nastale prema grafičkim predlošcima povezuju bosansko–hercegovačku baštinu s udaljenim slikarskim središtima poput Antwerpena i Bruxellesa/Brussela. O likovnoj kulturi u XVII. i XVIII. stoljeću svjedoče i ilustrirane knjige poput Emblemata Andree Alciata, punim naslovom ANDREÆ ALCATI EMBLEMATA CUM COMMENTARIIS CLAVDII MINOIS I.C. FRANCISCI SANCTI BROCENSIS & Notis LAVRENTII PIGNORII PATAVINI koja je najopsežnije izdanje doživjela u Padovi (Patauij apud Petrum Paulum To¬zzium, Sub Signo SS. Nominis IESV 1621.). Rijedak i iznimno dobro očuvan primjerak posjeduje knjižnica u Kraljevoj Sutjesci. Knjižna grafika otvorila je također puteve vizualne komunikacije u liturgijskim knjigama, poput poslanicā i evanđeljā kroz liturgijsku godinu Ivana Bandulavića: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA. To izdanje priredio je i izdao u Veneciji 1773. godine Petar Knežević, a opremljeno je grafikom nastalom prema oltarnoj pali Marijina Uznesenja (1735.) Giovannija Battiste Piazzette. 

Razmotreni skup djelā, umjetnika i svjedočanstava likovne kulture XVII. i XVIII. stoljeća razotkriva neoče¬kivano barokno lice Bosne i Hercegovine, kao nikabom zakriveno pridjevom »othomana«.