Bapski abecedarij

Bapska je po mnogočemu povijesno jedinstveno iskustvo. Nastala je od dva sela, Novaka i Bapske, razdjelnice kojih od živih mještana jedva još tko zna. Povijesna je činjenica da je Novak pripadao Vukovarskom vlastelinstvu (Küffstein, Eltz), a Bapska, nakon što je 1664. godine na lokalitetu Stara Babska spaljena pa u prvoj polovici 18. stoljeća priseljena uz Novak, doslovce izniknula iz pepela, pripada Iločkom vlastelinstvu (Odescalchi, Gornji Srijem). Spominju se prvi put u papinskim kolektama 1332. odnosno 1334. godine. Po tome se sela i ne razlikuju od većine ostalih. Porezni i desetinski popisi prava su rekapitulacija povijesti stanovništva kao i drugdje. Ipak, neolitski lokalitet Gradac i lokalitet Cerkva s danas restauriranom romaničkom kapelom Rođenja Blažene Djevice Marije definitivno su selo označili na svjetskoj arheološkoj i romaničkoj karti. Sedam tisuća godina života na Gracu i stoljeća proštenja Gospi Bapskoj, nezaobilazna su sastavnica i njegova suvremenoga postojanja. Bapski abecedarij nije povijest Bapske. Da bi to bio, u njemu bi neizostavno morala biti obrađena i ona područja života u selu koja su ovdje izostala. On je utoliko jednostavno pokušaj da se akcentuiraju neke od nezaobilaznih označnica njezine povijesti. Bapski abecedarij, dakle, čitatelju podastire dio onih radova bez kojih tu povijest neće biti moguće napisati. Oni su zapravo abeceda komparativnoga pristupa. Izabrani radovi svakako nisu i jedini relevantni. (Iz Predgovora Josip Brkić)