

Od kada se Hrvatska osamostalila u javnosti, vode se žučne rasprave o nekim od najvažnijih događaja njene recentne povijesti i o ličnostima koje su tu povijest stvarale, što stvara žestoke podjele u društvu, a o njima se iznose sasvim oprečne ocjene i mišljenja. Istaknuti hrvatski povjesničar Ivo Goldstein u knjizi „Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća“ argumentirano je razlučio povijesnu istinu od lažnih mitova i podmetnutih interpretacija.
Jesu li se, kad je 1918. Hrvatska ušla u Jugoslaviju, Hrvati ponijeli kao guske u magli? Je li Stjepan Radić bio prvi hrvatski liberal ili prvi hrvatski populist? Što je bila Jugoslavija za Hrvatsku - idealan državni okvir ili tamnica naroda? Je li Ante Pavelić sljednik ideologije Ante Starčevića? Što je bila i što je Hrvatima značila NDH? Kad je počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj - 22. lipnja ili 27. srpnja 1941.? Je li Jasenovac bio samo radni logor, ili je bio logor smrti? Koliko su hrvatski partizani uistinu bili hrvatski, a koliko jugoslavenski? Je li nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac bio svetac ili kolaboracionist? Jesu li Bleiburg i križni put bili zaslužena kazna ili zločinački pokolj? Je li Josip Broz Tito bio samo Broz ili samo Tito? Koje su okolnosti u socijalističkoj Jugoslaviji išle Hrvatima naruku, a koje nisu? Je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih? Je li Herceg-Bosna zaštitila ili upropastila Hrvate u Bosni i Hercegovini? Je li Franjo Tuđman otac domovine ili samo otac ovakve Hrvatske?
Analizirajući ove najintrigantnije teme koje izazivaju javne rasprave u društvu, Goldstein je objasnio tijek moderne hrvatske povijesti.