Časopisi i znanstvena komunikacija

Sveučilišni udžbenik Ivane Hebrang Grgić Časopisi i znanstvena komunikacija prati problematiku znanstvenoga časopisa od njegove pojave u 17. stoljeću do današnjih oblika u elektroničkome okruženju. Riječ je o preglednom, metodološki prikladnom, informativnom i čvrsto strukturiranom djelu koje daje uvid u sve važne aspekte znanstvene komunikacije preko časopisa. Autorica se bavi ulogom časopisa u procesu znanstvene komunikacije, znanstvenicima kao odašiljačima i korisnicima znanstvenih informacija, vrijednosnom piramidom časopisa, problemima komercijalizacije časopisa i pojavom elektroničke dostupnosti. Posebna poglavlja knjige posvećena su strukturi znanstvenih časopisa, urednicima i njihovim funkcijama, citatnim sustavima i stilovima, ali i takvim pitanjima kao što su praćenje kvalitete znanstvenoga rada uz pomoć recenzija, troškovi objavljivanja i modeli financiranja. U povijesti medija časopisa autorica izdvaja krizu do koje dolazi potkraj 1980-ih zbog liberalizacije ekonomije, ali i renesansu znanstvenih časopisa s novom virtualnom dostupnošću.

Pisana sustavno, jasno i čitko, knjiga Ivane Hebrang Grgić poslužit će studentima informacijskih znanosti i bibliotekarstva kao pouzdan vodič u studiju, a studentima svih ostalih studija i široj javnosti kao izvor informacija o povijesti, problemima i mogućnostima medija časopisa kao jednoga od najvažnijih prijenosnika u znanstvenoj komunikaciji.

O autorici:

Ivana Hebrang Grgić rođena je u Zagrebu 1974. godine gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1999. diplomirala je na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za informacijske znanosti, smjer bibliotekarstvo, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu obranila je znanstveni magistarski rad Izdavaštvo znanstvenih časopisa nakon 1990. godine (2004. godine) i doktorsku disertaciju Otvoreni pristup znanstvenim informacijama u hrvatskm časopisima i digitalnim repozitorijima (2009. godine). Dvije godine radila je kao školski knjižničar, a nakon toga, od 2002. godine radi na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 2013. izabrana je u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika, a 2015. godine u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Sudjeluje u izvođenju kolegija preddiplomskog i diplomskog studija: Časopisi i znanstvena komunikacija, Povijest knjige i knjižnica, Knjižnice i knjižnične zbirke 1, Knjižnice i knjižnične zbirke 2, Informacijsko zakonodavstvo i etika, Nakladništvo i knjižarstvo, Osnove bibliotekarstva, Osnove upravljanja informacijskim institucijama i dr. Sudjeluje i u izvođenju kolegija na Poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Od 2010. godine članica je uredničkog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva, a 2011. godine pokrenula je niz Hrvatsko knjižničarstvo čija je bila glavna urednica od 2011. do 2014. godine. Od 2015. godine članica je uredničkog odbora časopisa Libellarium. Članica je Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva; članica je Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva, Hrvatskog čitateljskog društva te međunarodne udruge Society for the history of authorship, reading and publishing (SHARP). Autorica je knjige Open access to scientific information in Croatia: increasing research impact of a scientifically peripheral country (2011.), urednica je šest znanstvenih knjiga, a napisala je niz radova koji su objavljeni u domaćim i stranim znanstvenim časopisima, repozitorijima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova. Članica je programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Kao recenzentica surađuje s domaćim i stranim uredništvima znanstvenih časopisa, a kao istraživačica sudjelovala je na više domaćih znanstvenih projekata. Područja su njezina znanstvenog i stručnog interesa znanstvena komunikacija, knjižnično zakonodavstvo i etika, knjižnično poslovanje, nakladništvo i povijest knjižnica.