Zapisi o različitom i istom

Radi lakšeg čitanja i razumijevanja napisanog u ovoj knjizi držimo korisnim podsjetiti na tri, lako uočljive, činjenice.

(a) Naslov. Prividno je zagonetan. Pridjevi uporabljeni u njemu lako se adresiraju na različite sadržaje. U tekstovima u ovoj knjizi taj se „sadržaj“, shematsko promatrano, poklapa s onim što se naziva identitetom. Njegovo adresiranje na društvene sudionike nosi sobom i jednu, rjeđe isticanu, dvostrukost. Identitet je, u isti mah, i odrednicom njihove „istosti“ i odrednicom njihove „različitosti“. Stoga je naslov takav kakav jest.

(b) Tematski sklop. Lako je uočiti kako se njegovi obrisi mogu, koliko-toliko razgovijetno, nazrijeti u pojmovnom trokutu: identitet – modernizacija – hrvatski društveni kontekst. U mjerodavnoj literaturi ne mali je broj tekstova gdje se spomenuti pojmovni sadržaji reflektiraju izvan sugerirana trokuta, kao odvojeni analitički zadatci. Po našoj ocjeni, radi poštenije analize suvremena hrvatskog društva nije nekorisno osloniti se na analitičke mogućnosti implicirane spomenutim pojmovnim trokutom.

(c) Tekstovi. Predočeni u ovoj knjizi rezultat su autorskog odabira. Razlikuju se i po tematskim prioritetima i po autorskoj ambiciji i po starosti („najstariji“ je objavljen 1993.). Ovdje su „ponuđeni“ onako kako su prije objavljeni (po znanstvenim časopisima i zbornicima). Budući da im je geneza takva nisu se mogla izbjeći mjestimična ponavljanja, vidljiva u nekim tekstovima. Držimo da je korisnije izložiti ih kritičkom čitanju nego li „naknadnom pameću“ mijenjati same tekstove. Podsjetiti je, također, da razdoblja godina početka prve hrvatske modernizacije, na koju se ovdje upućuje, (1868.) nije ona na koju ukazuju mjerodavna historiografska istraživanja (1848.). Nije po srijedi osporavanja njezine međasne važnosti. Spominjanje 1868., izravnije je ovdje vezano sa interesom za sociologijsku konkretizaciju modernizacijskog „prijelaza iz neslobode u slobodu“, pa je u tom pogledu držimo analitički prikladnijom. Vjerujemo da, unatoč spomenutim manama, predočeni tekstovi mogu poslužiti kao korisne jedinice u jasnijem razumijevanju odnosa naznačenih u spomenutom pojmovnom trokutu. Koliko se u tom uspjelo prosuditi će, dakako, sami čitatelji, bude li se našlo toliko strpljivih.

Autor