

Knjiga je rezultat rada grupe koja se okupila na projektu Ministarstva znanosti i sporta Republike Hrvatske pod naslovom "Suprotstavljanje globalizaciji jezika i kultura". Kolebanja u preciziranju značenja same riječi globalizacija i određivanju granica pojave nazvane tim imenom bile su motivacija za teme izlaganja na skupu koji je pod naslovom "Lice i naličje jezične globalizacije" održan na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u prosincu 2007. godine.
Cilj tog znanstvenog susreta bio je ukazati na one aspekte globalizacije koji u pohodu argumenata protivnika globalizacije nemaju šansu izići na vidjelo, ukazati na ono što globalizaciju čini pozitivnom. Knjiga koja se usredotočila prije svega na razmjenu mišljenja, osim proširenih tekstova iznesenih tijekom simpozija, sadrži i nekoliko radova mladih istraživača koji su se sa svojim radovima priključili raspravi šireći na taj način krug diskutanata.
Sam je naslov prilično jednoznačan, pa bi se posebno objašnjavanje što on sugerira moglo učiniti nepotrebnim. Ipak, tijekom rada i rasprava pokazalo se da odlučno NE jezičnoj i kulturnoj globalizaciji katkada biva ublaženo definicijom globalizacije koja sama po sebi nije jednoznačna, pa dozvoljava različite interpretacije otvarajući mjesto i za malo drugačiji pristup onome što se događa s jezikom i kulturom u doba europskih integracija.
Europski kontekst suvremenih jezika neminovno se veže uz pojmove globalizacije konzumerizma i amerikanizacije. Pojave što ih ti termini podrazumijevaju i koje bi se trebale odnositi samo na gospodarstvene sfere nagrizle su kulturu i jezik. Integracijski procesi u Europi promatrani kroz prizmu globalizma izazivaju negativne asocijacije i produbljuju osjećaj nelagode i ugroženosti. Vijesti koje kruže u medijima i koje navode prognoze da će u svijetu tijekom sljedećih stotinu godina nestati oko 90% danas postojećih jezika još više pojačava zabrinutost za sudbinu europskih jezika i kultura, osobito onih čija je "izvozna moć" neznatna, jezika koje prati epitet "malih".