Baštinska kultura u pamćenju grada

Knjiga je rezultat minucioznoga znanstvenog istraživanja arhivskoga gradiva Župe sv. Mihaela u Osijeku. Bogat arhiv predstavlja izvrstan izvor za razumijevanje događaja i okolnosti na prijelazu iz 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, no do sada je bio nedostupan široj javnosti, a posljedično, dio osječke povijesti tako je ostao izvan dosadašnjih historiografija. Arhivski dokumenti Župe digitalizirani, predstavljeni i analizirani u ovoj monografiji bilježe ne samo vjerski, nego i građanski život Osijeka u razdoblju prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata do raspada Austro-Ugarske Monarhije, stvaranja Kraljevine Jugoslavije i atentata na kralja Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu godine 1934. Osobito je vrijedno to što autor problematizira suvremenu ulogu digitalnih arhiva i argumentira odgovornost svih vrsta arhiva za dugoročno čuvanje i dostupnost digitalnih objekata, posebno se osvrćući na poslanje digitalnih arhiva u smislu stalne službe široj društvenoj zajednici. Znanstvenim istraživanjem i interpretacijom gradiva, ali i prijedlogom modela organizacije digitalnoga arhiva Župe, autor uspijeva jasno opravdati postavljenu tvrdnju o arhivima kao važnim nositeljima kolektivnoga pamćenja. Dodatni materijali priloženi monografiji, odnosno digitalni arhiv, u potpunosti djeluju kao prototip zaboravu, kao najvažnija karika pri rekonstrukciji duha vremena. doc. dr. sc. Marijana Tomić Metodološki jasno autor zaokružuje značajne semantičke točke u prostoru osječkoga Nutarnjega grada ukazujući pri tome na njihovu povijesnu kontinuiranost. U svojim analizama on prepoznaje važne osobnosti i pojavnosti mapirajući ih kao one vrijednosti koje čitateljima ove knjige pomažu u otkrivanju njegova identiteta koji se oblikuje u suodnosu s djelovanjem grada i pojedinca. Upravo oni tvore proces koji omogućava spoznaju posebnoga duha mjesta (genius loci) koji je nastao kao posljedica prikupljanja odgovora na pitanje o tome što čini neko Mjesto jedinstvenim i različitim od svih drugih Mjesta. Knjiga je složena kronološki, pisana je jasnim, znanstveno-argumentiranim stilom te zrcali metodološke mijene koje se tijekom zadanoga razdoblja susreću u kulturološkoj, povijesnoj i antropološkoj teoriji i znanosti. Interpretacija se zasniva na odabranom korpusu tekstova što je posljedica autorskoga čitanja koje prepoznaje okvirni prostor koji treba povijesno i kulturološki usustaviti. Dokument pritom služi kao opreka zaboravu. prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić