FILOZOFSKI TEMPERAMENTI

Nazvavši knjigu "Filozofski temperamenti", Sloterdijk je htio naglasiti da je tu riječ o portretima filozofa, dakle, autor ne ispisuje povijest filozofije, nego daje prikaz posebnosti mišljenja koje je uvijek vezano i uz osobu. Očito je kako naslov ovdje ponuđene zbirke aludira na poznatu Fichteovu rečenicu: to kakvu ćemo filozofiju izabrati ovisi o tomu kakvi smo ljudi.

Peter Sloterdijk u ovom djelu slika filozofske temperamente od antike do dvadesetoga stoljeća (riječ je o Platonu, Aristotelu, Augustinu, Brunu, Descartesu, Pascalu, Leibnizu, Kantu, Fichteu, Hegelu, Schellingu, Schopenhaueru, Kierkegaardu, Marxu, Nietzscheu, Husserlu, Wittgensteinu, Sartreu i Foucaultu), otvarajući time novi pristup majstorima mišljenja na Zapadu. Njegove sjajne zdravice savršen su način stvaranja ovisnosti o filozofiji.


"Skupljanjem uredničkih predgovora uz pojedine tomove u knjižicu koja vam je u rukama nastao je učinak koji nije dio izvorne namjere: i samoga me je iznenadilo da ovdje povezane vinjete o pojedinim misliocima predstavljaju nešto poput smislenog agregata - ne povijest filozofije, ali ipak galeriju prikaza karaktera i intelektualnih portreta koji pokazuju koliko je Nietzsche bio u pravu kada je zabilježio kako su svi filozofijski sustavi uvijek bili i nezapaženi memoari i ispovijedi njihovih autora. Ne može se poreći da je izbor autora opterećen neizbježnim faktorom nepravednosti. Nastojeći izbjeći proizvoljnost dospio sam negdje u sredinu između nužnosti i samovolje.

Očito je kako naslov ovdje ponuđene zbirke aludira na poznatu Fichteovu rečenicu: to kakvu ćemo filozofiju izabrati ovisi o tomu kakvi smo ljudi. Time je želio reći: pokorne se duše odlučuju za naturalistički sustav koji opravdava njihovu servilnost, dok ljudi ponosita usmjerenja posežu za sustavom slobode. To je zapažanje danas podjednako valjano kao i nekada. Nadam se da sam kratkim analizama koje slijede pokazao kako je raspon filozofskih temperamenata mnogo širi od tipologijske suprotstavljenosti kukavnih i ponosnih subjekata. Širok je poput logosom osvijetljene duše o kojoj Heraklit govori da je nemoguće doprijeti do njezinih granica."

(izvadak iz knjige)