Doživljaji Karla Maloga

Teoretičarka kulture, esejistica i pjesnikinja, poznata po kultnim knjigama Muška moderna i ženska postmoderna, Akademsko pismo, Čitanja Matošai Peto evanđelje, Dubravka Oraić Tolić ovom se knjigom predstavlja kao autorica začudnoga epistolarnog romana s elementima autobiografije. Dubravka Oraić Tolić dobitnica je ovogodišnje nagrade "Ivan i Josip Kozarac" za roman Doživljaji Karla Maloga. 

Knjiga Doživljaji Karla Maloga sastavljena je od niza fiktivnih pisama imaginarnim čitateljicama i čitateljima, koje u ime djeteta piše njegova baka. Građena je na postupku očuđenja i estetici svakodnevice. Dijete vidi stvari, fenomene i pojave prvi put, a očuđenje nastaje kada sve to komentira osoba koja raspolaže kulturnim znanjima. Takva začudna perspektiva omogućuje čitateljima da svakodnevicu, Zagreb i suvremenu kulturu vide u neobičnim spojevima dječje nevinosti i odrasloga humora. Pa kada se tomu dodaju neposredna forma pisma i kristalno jednostavan stil, prepun zvukovnih igara i rima, dobili smo osebujan zagrebački roman kakav nismo imali od Vjekoslava Majera.

U knjizi Doživljaji Karla Maloga uživat će svi ljubitelji dobre književnosti od tinejdžera do starijih generacija koji se žele prisjetiti djetinjstva i doživjeti svijet na nov i svjež način.

Dubravka Oraić Tolić književna je teoretičarka, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Rođena je u Slavonskome Brodu 1943. Filozofiju i ruski jezik s književnošću studirala je u Zagrebu (1962. – 1967.) i Beču (1967. – 1969.).  Magistrirala je temom Pejzaž u djelu A. G. Matoša,   a  doktorirala  tezom  Citatnost: Univerzalni tipovi i povijesni modeli. Od 1972. radi u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. redovita je profesorica teorije književnosti i kulture, najprije na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, a zatim na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Predavala je kao gostujuća profesorica na sveučilištima u Münchenu (1992.) i Göttingenu (2007.). Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Moskva, Pečuh, Sankt Peterburg, Rovereto, Tallinn, Veszprém). Uređivala je s Ivom Frangešom biblioteke Kritički portreti hrvatskih slavista i Enciklopedija hrvatske književnosti, a s Krešimirom Nemecom i Viktorom Žmegačem biblioteku L Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uredila je niz zbornika te objavila preko sto znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Pokrenula je projekt i uredila dokumentarnu monogafiju na hrvatskome i engleskome jeziku Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92. Osim znanstvenim radom bavi se pisanjem poezije i eseja te prevođenjem s ruskoga jezika (Petrograd Andreja Beloga, trilogija Valentina Kataeva Trava zaborava, poeme Velimira Hlebnikova Gul-mulina truba, Zangezi). Članica je uredništva časopisa Matice hrvatske Hrvatska revija .

Za svoj rad nagrađena je s više nagrada: Vjesnikova nagrada za knjigu Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture 2006., Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 2012. godinu, nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2012. za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Državna nagrada za znanost za životno djelo 2012. te nagrada „Josip i Ivan Kozarac“ za životno djelo 2016. Profesorica je emerita i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Knjige:

1969. Oči bez domovine. Zagreb: Naprijed i Centar za kulturu Narodnoga sveučilišta grada Zagreba.

1980. Pejzaž u djelu A. G. Matoša. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

1981. Urlik Amerike. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.

1990. Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

1993. Palindromska apokalipsa. Zagreb: Durieux.

1995a. Književnost i sudbina. Zagreb: Meandar.

1995b. Das Zitat in Literatur und Kunst: Versuch einer Theorie. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien–Köln–Weimar: Böhlau Verlag.

1996a. Matoševa proza. U: Zoran Kravar i Dubravka Oraić Tolić, A. G. Matoš, Poezija/Proza. Zagreb: Školska knjiga.

1996b. Paradigme 20. stoljeća. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

2000. Dvadeseto stoljeće u retrovizoru. Zagreb: Školska knjiga.

2005a. The American Scream. Palyndrome Apocalypse. Translated by Sibelan Forrester and William E. Yuill. Portland: Ooligan Press.

2005b. Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture. Zagreb: Naklada Ljevak.

2008. Männliche Moderne und weibliche Postmoderne: Geburt der virtuellen Kultur. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien: Peter Lang.

2011. Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.

2013a. Čitanja Matoša. Zagreb: Naklada Ljevak.

2013b. Hlebnikov i avangard. Perevod s horvatskogo: Natalija Vidmarović i Radomir Venturin. Moskva: Vest-Konzalting.

2014. Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Frankfurt am Main: Peter Lang.

2016. Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji. Zagreb: Naklada Ljevak.