Drugi pogled

Miloš Đurđević se studiozno i znalački bavi poetskim imaginarijem suvremene hrvatske književnosti, ovaj put izabirući niz imena koja pripadaju glasovima s onu stranu dominantnih lirskih orijentacija. Izabranim pjesnicima pristupa istodobno kao rafinirani znalac njihova opusa, odnosa između teksta i medijski posredovane zbilje, te zadaće koju naposljetku pjesništvo nastoji u ovo doba tehničke vizualizacije svijeta očuvati kao zalog istinskog kazivanja.

Žarko Paić

Đurđević inzistira na subjektivnosti, impostaciji subjekta u književnim analizama, odnosno analizi odnosa subjekt-jezik koji je ovojnica uterusa subjekta . On utvrđuje kako se subjektivnost i odlike lirskog subjekta afirmiraju kao konstante u lirici na rubu modernizma kao mega-epohe, te da istinski prevrat u poeziji nije nastao djelovanjem jezika, jer radikalna gesta uvijek izlazi iz nečijeg iskustva.

Darija Žilić

Uvijek odmjerena ekspozicija, kao i ranjivost koju se ne ustručava pokazati kao pjesnik zainteresiran za čitav raspon tema vezanih uz ljudsko iskustvo – jezik, društvo, prijateljstvo, ljubav, politiku – dominiraju i u njegovim književnim esejima. U njima Đurđević kritički pristupa širokom spektru suvremene domaće (postjugoslavenske) poezije i pokušava ga raščlaniti, ali mu i pronaći zajedničke nazivnike.

Ivan Sršen

„Prije svega, išao sam za otvaranjem novih čitanja poezije kao prešutim nagovorom da je u poeziji moguće iznova razabrati ono, rekao bih prečesto mistificirano mjesto razlike, njegovo kako i zašto. Jer, čini se da nam je to naprosto i dalje nužno ne samo zbog potpunijeg shvaćanja rada poezije – i posljedičnog i/ili simultanog prepuštanja njenim učincima u čitavom potencijalnom rasponu od su-doživljavanja do su-djelovanja – već i zbog eventualnog ukazivanja na drugačije, dakle uvijek potrebne pristupe poeziji koja se ovdje piše i objavljuje... Ako se ima u vidu da je područje proizvodnje kritičkih i vrijednosnih sudova o književnosti i poeziji sada dodatno suženo disperzirano, onda se nameće pitanje na koji se način i gdje generiraju estetički ukusi i konstruiraju recepcijska očekivanja čitatelja kao konzumenata tih kulturnih proizvoda.“