Kazneno procesno pravo, Prva knjiga: Institucije

Sveučilišni udžbenik Kazneno procesno pravo, Prva knjiga: Institucije akademika Davora Krapca, dugogodišnjeg profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji nas je prerano napustio 2. studenog 2016. najvrjednija je knjiga iz teorije kaznenog procesnog prava u Hrvatskoj. Glavni dio udžbenika pruža pregled temeljnih pojmova, izvora, načela, subjekata, radnji, mjera, činjenica i dokaza u kaznenom postupku te je primjeren za stjecanje osnovnog znanja koje je potrebno studentima iz kaznenog procesnog prava. U sitnijem tekstu udžbenik ponire u kompleksna pitanja teorije kaznenog procesnog prava, njezinih povijesnih i filozofskih izvora, njezine progresije kroz najvažnije judikate Ustavnog suda RH i Europskog suda za ljudska prava, te pruža razumijevanje uzroka i svrhe postojanja kaznenoprocesnih formi u suvremenim pravnim poredcima. Nadogradnja koju udžbenik sadrži otkriva kazneno procesno pravo kao znanstvenu disciplinu koja ima ključnu ulogu ne samo u pravnoj znanosti već i za ustavnopravni poredak i vladavinu prava. Riječ je o udžbeniku za studente pravnih studija te specijalističkih i doktorskih studija iz kaznenopravnih znanosti koji je istovremeno temeljna literatura za svakog tko želi postati kaznenopravni stručnjak, usavršavati se stručno ili znanstveno u tom području ili pronaći odgovor na pitanja koja u pravosudnoj praksi ali i u dnevnopolitičkoj svakodnevici otvaraju tekući kazneni postupci u žiži javnosti. Knjiga je izrasla iz raskošne, promišljene, sistematske i cjelovite misli akademika, profesora i ustavnog suca Krapca u čijem je središtu uvijek bila zaštita prava i dostojanstva pojedinca od nelegitimnih zahvata represivnog državnog aparata.

Svjesni važnosti udžbenika za akademsko obrazovanje ali i za kaznenopravni poredak i kazneno pravosuđe Republike Hrvatske, članovi Katedre za kazneno procesno pravo nastavili su svoj suradnički rad i u objavi njegova posthumnog VIII. izdanja kao što su učinili i sa IV. (2010.), V. (2012.) i VI. (2014.) izdanjem, dok je VII. izdanje bio reprint. Osmo izdanje donosi brojne izmjene. U posljednjih šest godina u Hrvatskoj se nastavila kontinuirana reforma kaznenog procesnog zakonodavstva kroz tri novele Zakona o kaznenom postupku, novi Zakon o državnom odvjetništvu, novelu Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, donošenjem Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, novelama Zakona o policiji te Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Dok je šesta novela Zakona o kaznenom postupku bila manja s izmjenom desetak zakonskih članaka, sedma i osma novela bile su opsežne. Povod šeste novele iz 2014. godine bio je racionalizacija mreže sudova tako da je svaki županijski sud postao drugostupanjski za presude svih općinskih sudova radi ravnomjernije radne opterećenosti sudova i skraćivanja trajanja kaznenih postupaka. Sedma novela Zakona o kaznenom postupku iz 2017. implementirala je europsku Direktivu o pravu na pristup odvjetniku uspostavljajući pravo osumnjičenika na formalno ispitivanje i na učinkovitu obranu u policijskoj postaji kao i europsku Direktivu o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela jasno konceptualno odvajajući žrtvu od oštećenika te jačajući njezina prava. Osma novela Zakona o kaznenom postupku također je implementirala dvije važne kaznenoprocesne direktive, onu o jačanju pretpostavke nedužnosti okrivljenika i njegova sudjelovanja na raspravi te o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike kojom je prošireno ostvarivanje prava na branitelja.

Druge sadržajne novine koje Udžbenik sadrži su: brisanje Zakona o kaznenom postupku iz 1997. iz izvora pozitivnog kaznenog procesnog prava jer se s obzirom na protek godina može pretpostaviti da su se svi postupci koji su vođeni po tom zakonu završili; ukidanje jamstva za slučajeve koluzijske i iteracijske opasnosti kao i opasnosti uznemiravanja javnosti; ukidanje rokova za obligatorni istražni zatvor; uvođenje Visokog kaznenog suda iako je njegovo osnivanje odlukom Ustavnog suda RH suspendirano; sa žaljenjem smo morali izbrisati presumpciju čestitosti koja nakon brisanja kaznenog djela sramoćenja iz Kaznenog zakona više ne postoji u našem pravu; prebacivanje tereta dokazivanja više nije propisano u procesnom pravu; brisanje ovršnog postupka koji je bio propisan ZUSKOK-om; opis dokazne radnje provjere uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta (čl. 339.a ZKP-a) te isticanjem pravila da teret dokazivanja na raspravi pada i na sud. U Hrvatskoj normativni optimizam ne jenjava, a slovo zakona podnosi sve javne napade kao i brojne i paušalne kritike u stručnoj i političkoj javnosti o ”krivnji” Zakona o kaznenom postupku nakon svake pravosudne ”afere” usprkos tome što smo nakon odluke Ustavnog suda od 19. srpnja 2012. dobili izbalansirani europski kaznenoprocesni zakon. Stoga se možemo samo nadati da će ovaj udžbenik biti aktualan i ažuran neko vrijeme te omogućiti studentima nekoliko generacija da bez velikih teškoća pronađu pozitivna zakonska rješenja u tekstu ovog udžbenika, Primjerovnika iz kaznenog procesnog prava, Zakona o kaznenom postupku i predavanja na Fakultetu te da uspješno savladaju gradivo iz kaznenog procesnog prava.