Proziran i prezren

Knjiga je rezultat istraživanja o njemačko-hrvatskim interkulturnim odnosima u 19. stoljeću. Raznolikost mnogobrojnih i po naravi različitih isprepletanja opisana je najprije kao « zvukovni prostor Hrvatske », mjesto njemačkog jezika u svakodnevnom, multilingvalnom govoru u raznim hrvatskim sredinama. Istraživanje procesa učenja njemačkog omogućuje ustanovljenje stupnja stvarnog poznavanja tog jezika u kontekstu hrvatskog društva, ovisno o mjestu školovanja (Građanska Hrvatska, Vojna Krajina, Dalmacija). Ono je ovisno o načinu na koji dominantne moći u društvu (vlada, vojska i vjerske hijerarhije - katolička, pravoslavna i jevrejska - poimaju doprinos njemačkog jezika).

Povijest njemačkog jezika u Hrvatskoj odraz je moći koje su ga nametnule jednoj skupini, no ona je također i zbroj pojedinačnih poimanja. Uz motivacije onih koji šire njemački jezik, utvrđena je njegova prisutnost u životu pojedinaca (u životopisima, dnevnicima). Književna djela (na njemačkom, ili na mješovitom hrvatsko-njemačkom jeziku) analiziraju se kao kulturni proizvodi koji istovremeno pripadaju i hrvatskom i germanskom kulturnom svijetu. Stvarnost kontakata između njemačke i hrvatske sredine međutim nije ograničena na svjedočanstva opisana u književnosti.

Predstavljeni su objavljeni književni tekstovi na njemačkom, kao i oni koji pripadaju kategoriji « običnih spisa » i oni koji su ostali neobjavljeni (iz rukopisnog fonda Arhiva Austrije u Beču, NSK, HAZU i Školskog Muzeja u Zagrebu, te Znanstvene knjižnice i Hrvatskog Državnog Arhiva u Zadru). Taj jezični, politički i kulturni krajolik, koji proizlazi iz interakcije njemačkog i hrvatskog tijekom prve polovice 19. stoljeća, izrodio je osobit izraz hrvatskog kulturnog identiteta, u kojemu se postupno nestajanje njemačkog u korist hrvatskog jezika odvijalo prema modalitetima koji su snažno utjecali na kasniji razvoj hrvatskog društva u austro-ugarskom okviru. Zaključak ukazuje na sudbinu njemačkog kulturnog sloja koji je, nakon što je pretrpio zaborav od druge polovice 19. stoljeća nadalje, sada ponovno otkriven.