Sela šibenskoga kotara

Postoje djela bez kojih su nezamisliva istraživanja naše povijesti, povijesti umjetnosti, crkvene povijesti itd. Kada je riječ o šibenskom kraju onda je to svakako knjiga don Krste Stošića Sela šibenskoga kotara objavljena u Šibeniku 1941. godine. Don Krsto Stošić (1884. - 1944.) bio je povjesničar, neumorni šibenski kroničar i utemeljitelj mnogih šibenskih kulturnih ustanova. Objavio je prvi turistički vodič Šibenika na više jezika, a knjiga Sela šibenskoga kotara ostala je opus magnum u Stošićevoj bogatoj bibliografiji. Monografija je objavljena u osvit Drugog svjetskog rata, a budući da su rat i tijek vremena netragom uništili dio dokumenata, spomenika i umjetnina o kojima Stošić piše, onda je njegova knjiga za neke od njih jedini izvor. Svojom unutrašnjom strukturom koja pedantno prati selo po selo, mjesto po mjesto unutar granica šibenskog kotara, uravnoteženošću u iznošenju fakata i zaokruženih interpretacija, bogatstvom toponomastičkih bilješki, zapažanjima o dinamici demografskih silnica kroz stoljeća te nadasve jasnoćom, a kompleksnošću izlaganja, Stošićeva Sela šibenskoga kotara, do danas ostaju nenadmašenim izdanjem u tom žanru.

Za Sela šibenskoga kotara don Krste Stošića bez pretjerivanja se može reći da je riječ o najcitiranijoj knjizi koja je ostvarila izuzetan utjecaj na suvremenu lokalnu i regionalnu historiografiju. Djelo predstavlja nezaobilazno štivo za brojne povjesničare, povjesničare umjetnosti, entologe i antropologe koji se bave raznim aspektima šibenske kulturne prošlosti. Stošić pristupa znanstveno, ali piše jednostavno, a bavi se i svakodnevnim životom stoga knjiga može biti zanimljiva i široj čitalačkoj publici. Također, ovo izdanje Stošićeve knjige izrađeno je u nadi da će probuditi i interes za niz Stošićevih izuzetno vrijednih studija (uključujući i nezaobilaznu Povijest Šibenika) koje su do danas ostale u rukopisu i neobjavljene.