Bijelo se pere na devedeset (treće izdanje)
-
Brza dostava u roku od 2 do 3 dana!
-
Besplatna dostava na adresu za narudžbe iznad 50€
-
Besplatno preuzimanje u knjižari, Trg bana Josipa Jelačića 17
- Opis
- O autoru
- Recenzije kupaca (0)
- Detalji o knjizi
Bijelo se pere na devedeset
„Autobiografski roman Bijelo se pere na devedeset potresna je i dirljiva literarna priča o suočavanju s bolešću, prolaznošću i strahovima. To je i priča o ljubavi - između kćeri i majke, brata i sestre, unuka i bake, djevojke koja odrasta i mladića... Na kraju, to je i priča o hrabrosti, snazi, nadi i značenju istine.”
- SiolOd prvih stranica romana u društvu djevojčice Bronje selimo se u sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća, gdje nas ona upoznaje sa svojom obitelji: obožavanom majkom Mitom, tatom Janezom, četiri godine mlađim bratom Rokom i Dadom, bakom s majčine strane. Ta mala zajednica živi u Ljubljani, gdje su i Bronjini i Rokovi ujaci i tetke i obiteljski prijatelji. Emocija koja prevladava u ovom malom domaćinstvu jest bliskost, posebno ona između pripovjedačice Bronje i njezine majke. Vedro i razigrano vrijeme djetinjstva prekida dijagnoza majčine bolesti koja iz temelja mijenja život cijele obitelji.
Bronja se kao četrnaestogodišnjakinja nađe u središtu vrtloga - dovoljno odrasla da razumije što se događa, no nedovoljno odrasla da bi na nastalu situaciju imala ikakav utjecaj. Bijelo se pere na devedeset pronicljiv je autobiografski roman o odrastanju, bolesti i gubitku, ali i o nadi, ljubavi i potrazi za svjetlom u najtežim trenucima.
Roman je osvojio nagradu Kresnik 2019. godine te je u Sloveniji doživio velik uspjeh. Po njemu je snimljen i istoimeni film u režiji Marka Naberšnika, koji je postao najgledaniji slovenski film u posljednjih deset godina s više od 100.000 gledatelja. Film je premijerno prikazan na Sarajevo Film Festivalu 2025., gdje je osvojio brončanu nagradu publike, a zatim je prikazan na brojnim međunarodnim filmskim festivalima.
„Bez sumnje odlično napisan roman koji se uz svu prizemljenost, hrabrost, a na trenutke čak i drskost, uspio literarano uzdići u onom najplemenitijem značenju te riječi.”
- Delo„Bronja Žakelj i literarno pogađa u srce, zato što ne moralizira i nije patetična.”
- iz obrazloženja za nagradu Kresnik„Premda se o ovoj knjizi često govori kao o autobiografskom romanu, Bijelo se pere na devedeset više je autobiografija, a manje roman, što joj ide u prilog. Romaneskni se elementi prepoznaju u cikličnoj pojavnosti nekih prizora ili sintaktički specifičnih izraza, kao i u strukturi pripovijedanja razdijeljenog na vrijeme prije (majčine) bolesti i nakon nje. Priča završava pomirenjem i novim početkom preostalih članova autoričine obitelji.”
- Ana Geršak, SodobnostBronja Žakelj rođena je 1969. u Ljubljani. Diplomirana je novinarka, a radost pisanja dugo je ostavljala po strani radeći u marketingu i bankarstvu. Nakon što su joj djeca odrasla, uhvatila je nešto više slobode i prostora za kreativnu misao, okrenula se nikad zaboravljenoj ljubavi i odlučila da je vrijeme za pisanje prve knjige. Roman Bijelo se pere na devedeset nagrađen je 2019. godine nagradom Kresnik za najbolji slovenski roman. U manje od dvije godine od objavljivanja doživio je sedam izdanja, godine 2019. objavljeno je talijansko izdanje, a u pripremi je bugarsko i makedonsko.
Anita Peti-Stantić profesorica je na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje poredbenolingvističke i slovenističke kolegije. Napisala je slovensko-hrvatski i hrvatsko-slovenski rječnik (Mozaik knjiga, 2013.), tri lingvističke monografije, Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa te, s Keithom Langstonom, Hrvatsko jezično pitanje danas: identiteti i ideologije i Language Planning and National Identity in Croatia. Uza znanstveni rad, prevodi sa slovenskoga i engleskoga, a posljednjih nekoliko godina intenzivno se bavi istraživanjem i popularizacijom čitanja. O toj je temi sama napisala knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti i jednu s kćeri Vedranom, pod naslovom Znati(želja): Zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?. Objavile su i uredničku knjigu Putovanje u nepoznato: Zašto se bavim znanošću i kako je došlo do toga? Sa slovenskoga i engleskoga na hrvatski je prevela više od 30 knjiga.