Sudbonosno nebo

Astrologija je najstarija među okultnim znanostima. Ona je ujedno i početak znanosti same. Iz astrologije proizlaze astronomija, računanje vremena, matematika, medicina, botanika, mineralogija i, uz druge discipline (preko alkemije), moderna kemija.

Tijekom pet tisuća godina, od drevnog Bliskog Istoka do modernog svijeta, na utjecaj zvijezda gledalo se kao na božanske sile koje oblikuju tijek i sudbinu ljudskih života. Astrologiju su prihvatili državnici, pape i kraljevi, a čak je i jedan Toma Akvinski, srednjevjekovni teolog, smatrao da se ona ne kosi s kršćanskom vjerom. U Shakespearovim dramama postoji oko dvjesto aluzija na astrologiju i svako se od tih astroloških predskazanja ispunjava. Slavni astronomi iz doba znanstvene revolucije, Kopernik, Tiho Brahe, Kepler - bili su njezini sljedbenici. U Isaaca Newtona sklonost prema matematici potaknuo je jedan tekst o astrologiji. U novije doba, istaknute ličnosti poput Churchilla, de Gaullea i Reagana tražili su savjete od astrologa i nekada ih i prihvaćali.

Danas na sveučilištima poput engleskog Oxforda ili španjolske Zaragoze postoje i studiji astrologije, ispunjavajući predviđanje Carla Gustava Junga, izrečeno pred nekoliko desetljeća, da će astrologija jednog dana ponovo postati predmet ozbiljnog proučavanja.Prema nedavnim anketama, najmanje 30% američke javnosti vjeruje u astrologiju, iako je, kako otkriva Bobrick, moderna astrologija potpuno različita od znanosti o zvijezdama koju su cijenili i bili joj privrženi najveći mislioci, znanstvenici i pisci - grčki, rimski, egipatski, arapski i perzijski - drevnih vremena.

Ovo nije knjiga za ili protiv astrologije, već knjiga o njenom utjecaju na povijest i na povijest ideja. Taj je utjecaj bio obiman te je, bez odgovarajućeg znanja, gotovo nemoguće točno ući u trag ili rekonstruirati velik dio same povijesti ili ideje koje su upravljale njenim tijekom. Jer ona teče i tekla je kroz ljudska djela poput podzemne rijeke. Štoviše, sve do barem sredine 17. stoljeća, astrologija je "ulazila u vijeća vladara, vladala politikom naroda i upravljala svakodnevnim postupcima pojedinaca", velikim i malim. Astrološka predviđanja često su imala utjecaj na tijek događaja jer su moćnici temeljili svoje djelovanje na savjetu astrologa. Ona nudi mnogo više no što je moderno oko sklono uočiti. Njena priča, naposljetku, obogaćena je izuzetnim životima, uključujući neke od najsjajnijih (i najozloglašenijih) u ljudskoj povijesti, i kronološki se provlači čitavim rasponom ljudske kulture, od uličica carskoga Rima, u kojima su se gatalice bavile svojim zanatom, do zatvorenih krugova svjetovne i religijske moći.

Posjeduje li astrologija doista moći koje su joj bile pripisivane, pitanje je koje ostaje, naravno, otvoreno za raspravu. No, nema sumnje da je ona zadržala snažan utjecaj na ljudsko mišljenje. Knjiga Bensona Bobricka "Usudno nebo" zadivljujući je i sveobuhvatan prikaz ove izuzetno zanimljive teme i njezina trajna utjecaja na povijest i na povijest ideja.

Benson Bobrick je, prema New York Timesu "možda najzanimljiviji suvremeni američki povjesničar". Napisao je osam knjiga s različitim temama - od Američke revolucije do prijevoda Biblije na engleski. Doktorat iz engleskog jezika i komparativne književnosti stekao je na Sveučilištu Columbia. Godine 2003. dodijeljena mu je nagrada američke Akademije za umjetnost i književnost.