Arhivi i arhivistika za suvremenog korisnika

Knjiga Vlatke Lemić Arhivi i arhivistika za suvremenog korisnika važan je znanstveni doprinos hrvatskoj, ali i međunarodnoj arhivistici i dokumentalistici. Riječ je o prvoj monografiji o problemima moderne arhivistike u elektroničkome okruženju u kojoj se uz povijest problematike i teorijsku obradbu nude i vlastita rješenja. Teorijski potkrijepljeno autorica je iz dugogodišnje prakse u središnjem hrvatskom arhivu sažela rezultate desetogodišnjega rada na oblikovanju hrvatskoga sustava e-arhiva koji je još uvijek u začecima. Autorica je metodološki uzorno i iscrpno tematizirala problematiku razvoja i implementacije informacijskih sustava u arhivima, pa knjiga ima i karakter udžbenika za to područje. Koncepcije izložene u ovoj knjizi ujedno su i korak u stvaranju nacionalnoga strateškog okvira za planiranje, razvoj i implementaciju naprednih elektroničkih arhivskih usluga.

Arhivi se još od svojih početaka, usporedo sa čuvanjem gradiva, bave i izradom raznovrsnih obavijesnih pomagala kako bi jedinstvene informacije sadržane u gradivu predstavili na različite načine sa svrhom da olakšaju put do dokumenata. Suvremene tehnologije promijenile su prirodu tradicionalnih obavijesnih pomagala i u arhive uvele informacijske sustave koji danas predstavljaju nezaobilazni čimbenik njihova rada. Hrvatski državni arhiv više od desetljeća radi na razvoju informacijskog sustava na temelju kojega je 2006. započela izgradnja nacionalne arhivske informacijske mreže. Uvođenje ovog sustava omogućilo je standardiziranje rada arhiva, jedinstveni sustav evidentiranja i obrade arhivskih zapisa te integriranje i razmjenu podataka među ustanovama koje čuvaju arhivsko gradivo.

Knjiga prikazuje suvremene informacijske sustave u arhivima s povijesnog aspekta, aspekata suvremenih normi i upotrebe suvremenih tehnologija. Analiziraju se utjecaji tehnologija i širih društvenih promjena na oblikovanje uloge, planiranje ciljeva i strategiju rada arhiva te opisuju preduvjeti za izgradnju mreže arhivskih informacija i ustanova. Posebno se obrađuju pitanja  planiranja, razvoja i implementacije jedinstvenog informacijskog sustava u hrvatskim arhivima i njegova interoperabilnost sa suvremenim tehnološkim i stručnim standardima kao temelja za integriranje arhivske djelatnosti, ujednačavana i podizanja kvalitete usluga i stručnih službi arhiva, poboljšanje dostupnosti i iskoristivosti arhivskih informacija te standardizacije rada svih dijelova nacionalne arhivske službe.

O autorici:

Vlatka Lemić rođena je 27. veljače 1972. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je arheologiju, muzeologiju i arhivistiku, a 2013. doktorirala je na je na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti – smjer arhivistika. U Hrvatskom državnom arhivu zaposlena je od početka 1998. gdje je radila u Dokumentacijsko-informacijskom centru i čitaonici, bila voditeljica Odsjeka za evidencije i dokumentaciju, rukovodila vođenjem središnjih i matičnih evidencija arhivske službe u Hrvatskoj i arhivskih evidencija u HDA, bila pročelnica Odjela za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva i Odjela za informacije i komunikaciju te pomoćnica ravnatelja za arhivske informacijske sustave i međunarodnu suradnju. U razdoblju 2006. - 2013. vodila je projekt informatizacije nacionalne arhivske službe i stručni tim HDA za razvoj i implementaciju nacionalnog arhivskog informacijskog sustava, 2010. je stekla zvanje arhivskog savjetnika, a od veljače 2013. je ravnateljica HDA. Tijekom dosadašnjeg rada u arhivističkoj struci sudjelovala je i izlagala na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima te objavljivala radove u domaćim i međunarodnim publikacijama. Aktivno sudjeluje na više znanstvenih i međunarodnih arhivskih projekata, a od 2003. predaje na preddiplomskom studiju arhivistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao vanjski suradnik i vodi stručnu praksu studenata arhivistike. Bila je član CALIMERA radne skupine za Hrvatsku i Tehničkog Odbora 46 Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacije Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, a od 2009. je potpredsjednica međunarodnog konzorcija ICARUS.