Velika važnost malih priča

Jeste li se ikad zapitali kako u moru slikovnica i knjiga za najmlađe prepoznati kvalitetne i estetski vrijedne sadržaje te zašto je s djecom korisno čitati umjetničke slikovnice i knjige? Ako jeste - i ako ste roditelji, odgojitelji i odgojiteljice, učitelji i učiteljice ili knjižničari i knjižničarke - odgovore na ta pitanja pronaći ćete u ovoj knjizi o čitanju i čitateljskom odgoju.

Velika važnost malih priča pristupačno je napisana popularnoznanstvena knjiga koja govori o čitanju djeci i s djecom. Objašnjava kako u današnje digitalno doba djecu motivirati i naučiti ih da uživaju u čitanju te kako im pomoći da obogate svoj vokabu­ lar i povećaju koncentraciju, ne samo za čitanje nego i za pamćenje i učenje.

Iz recenzija:

Knjiga Velika važnost malih priča na čitateljima blizak način objedinjuje različita znanja o ranom dječjem čitanju. Otvorena prema različitim disciplinama i pristupima, ova knjiga nagovor na rano čitanje utemeljuje u širokoj paleti znanja i uvida. Žanrovski divergentna, oslonjena na različite formate, od pregleda literature do intervjua i praktičnih savjeta, ona iznosi brojne argumente u prilog sustavnom radu na poticanju ranog dječjeg čitanja. Čitanje se u njoj predstavlja kao individualna, afektivna, intimna, ali i duboko društveno relevantna praksa, koju kao takvu društvo treba poticati.

Velika važnost malih priča važan je i u hrvatskom kontekstu pionirski prilog interdisiplinarnom, popularno-znanstvenom, poticanju ranog čitanja. U osloncu na istraživanja iz različitih područja (teorije književnosti, neuroznanosti i dr.) i bogato praktično iskustvo, autorice iz stranice u stranicu naznačuju različite grupe problema vezanih uz rano čitanje i njihova moguća rješenja.

- Marijana Hameršak, znanstvena savjetnica i naslovna docentica (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)

Velika važnost malih priča vrijedan je i potreban priručnik koji suvremene znanstvene spoznaje u području proučavanja mehanizma čitanja i neuroznanosti „prevodi“ u konkretne i primjenjive prijedloge za neposredan rad u poticanju dječje čitalačke pismenosti i dubinskog čitanja. Korpus znanstvenih i stručnih tekstova o čitanju, mehanizmima čitanja u mozgu i o utjecajima digitalne pismenosti na ljudski mozak posljednjih je godina sve veći, i to posebno s porastom svijesti o tome kako sve dulje vrijeme koje provodimo pred ekranima i na digitalnim platformama utječe na ljudski mozak. Na hrvatski je jezik prevedeno nekoliko studija o tim problemima, u najvećem broju s engleskog jezika. Ovaj naslov, međutim, lokalizira prijevodnu znanost i sažima znanstvene rezultate o spomenutim temama u izvornom, originalnom tekstu. Oblik studije, priručnički diskurs, organizacija sadržaja i elaborirani popisi preporučenih tekstova za zajedničko ili samostalno čitanje predstavljaju odličan način popularizacije znanosti. Autorice prate suvremena proučavanja iz područja čitanja i konkretno ih primjenjuju nudeći precizno opisane postupke i procese kojima se može poticati i utjecati na porast dječje čitalačke pismenosti. S obzirom da je u Hrvatskoj dječja čitalačka pismenost ispodprosječno razvijena na svjetskoj razini (prema podacima o postignutim rezultatima na PISA testovima iz 2019. godine), ovaj je priručnik zaista potreban.

- Dubravka Zima, izvanredna profesorica (Odsjek za kroatologiju, Fakultet hrvatskih studija)