Jasna Horvat

Jasna Horvat osječka je književnica, znanstvenica i multimedijska umjetnica. Književni niz Jasne Horvat 2016. godine Dubravka Oraić Tolić označila je nazivom Ars Horvatiana, ističući konstrukciju objedinjenih romana književnice i znanstvenice životom i radom vezane za Osijek. Rodonačelnica je pametne proze, konvergiranja otisnutih i elektroničkih medija objedinjenih književnim tekstom te povezivanja umjetnosti i znanosti. Putopisnom prozom “Antiradar” Jasna Horvat nastavlja nizati književne tekstove na slovo „A“ među kojima se ističu romani “Az” (2009), “Auron” (2011), “Alikvot” (2014), “Atanor” (2017) te putopisne proze “Antiatlas” (2014) i “Antiradar” (2020). Gradu Osijeku posvetila je prozne tekstove “Bizarij” (2009) i “OSvojski” (2019) te uglazbljene poeme “Ars Eugenium” (2019) i “Ars Meandrum “(2021). “Vilikon” (2012) i “Vilijun” (2016) ode su Marku Polu, nomadizmu i Putu svile. Nagrađivana je za svoj znanstveni i književni rad: nagrada Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost (2010. za roman Az), Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.), Državna nagrada za znanost (2017.), FUL kulturno nagrada Superbrendsa (2018. za Hepening Vilijun, režija Robert Raponja), nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2019. za roman Osvojski), nagrada Simply the best (2021. za osobu godine, a na temelju doprinosa turizmu putem književnih djela), Državna nagrada Ivan Filipović (2021. za doprinos visokoškolskom obrazovanju).