
.
Marko Perojević
Gimnaziju je pohađao u Splitu, a studij teologije u Zadru. Nakon završetka studija 1900. godine zaređuje se i radi kao svećenik do 1920. Godine 1921. stupa u državnu službu kao vladin knjigovođa u Sarajevu. Nakon umirovljenja 1924. počinje se baviti novinarstvom i zapošljava se kao član uredništva sarajevskih dnevnih novina Jugoslavenski list. Iako nije stekao formalno obrazovanje iz povijesti na posebnom studiju, ipak se još od njegovih svećeničkih dana primjećivala njegova naklonost djelima iz hrvatske povijesti. Proučavao je hrvatsku povijest do 12. st, povijest Klisa, Trogira i Splita- 1908. je za izdavanje priredio knjigu Pavla Andreisa Storia della citta di Trau iz 17. stoljeća. Mnogo je pisao, ali su njegovi radovi razasuti najviše po različitim periodičnim izdanjima kao što su Jugoslavenski list ili Kalendar Napredak. Pred kraj života počeo je pisati i obimnu studiju o povijesti srednjovjekovne Bosne koja je kasnije trebala izaći u sklopu knjige Poviest Hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, u izdanju Hrvatskog kulturnog družtva Napredak. Prema svjedočanstvu suvremenika, upravo je Ferdo Šišić, glasoviti hrvatski povjesničar, predložio da Perojević obradi dio o političkoj povijesti bosanskog srednjeg vijeka. Tako je on morao u veoma kratkom vremenu savladati obilje građe i literature s kojom od ranije nije bio upoznat.