EUROPEA U DVORIŠTU 2017.

(veljača – ožujak 2017.)

Natrag na listu

 PROGRAM GOSTOVANJA U 1. CIKLUSU

1. DANSKA: Kristian Bang Foss : 07. veljače
2. ČEŠKA: Jan Němec: 07. ožujka
3. NIZOZEMSKA: Marente de Moor: 23. ožujka


Peta godina književnog festivala EUROPEA U DVORIŠTU 2017. odvijat će se u dva ciklusa – proljetnoj i jesenskoj shemi. Promjena u koncepciji tradicionalno jesenskog festivala i njegovo širenje na čitavu kulturnu sezonu rezultat je popularnosti ovoga projekta te promišljanja da je prožimanje javnog i privatnog posredovanjem literature potrebnije nego ikada prije, kada suočeni s globalnim promjenama i izazovima, a posebice usredotočeni na one unutar Europske unije, potreba za razumijevanjem i prihvaćanjem Drugog postaje važnija nego prije.
Festival koji oživljava kulturnu i književnu scenu grada Zagreba dovodeći ponajbolje europske pisce, i ove godine odvijat će se u kultnom mjestu u gradu, u caffeu U Dvorištu, koje je prepoznato kao prostor u kojem ljudi raspravljaju, misle, govore i žive literaturu, što je cilj ovog međunarodnog projekta.
Poticanje publike na znatiželju, razvijanje kritičkog mišljenja u društvu kroz upoznavanje okoline, brisanje granica između autora i čitatelja kroz neposredni dijalog, promišljanje i osjećanje literature od početka su bile ideje koje su nas vodile sve do Rusije, Irske, Nizozemske, Češke, Rumunjske, Portugala, Turske, Danske, s ciljem da idemo sve dalje.
Uz pomoć medijskih partnera nadamo se da ćemo i ove godine jednako uspješno doprinijeti širenju novih ideja, prelasku različitih unutarnjih i vanjskih granica te poticanju čitanja koje u našim životima čini razliku.
Ove godine zagrebačko književno proljeće obogatit će relevantni i nagrađivani europski autori: Kristian Bang Foss (Danska), Jan Němec (Češka) i Marente de Moor (Nizozemska).
Jesenski ciklus Europee u Dvorištu oživjet će petero autora: Edina Szvoren (Mađarska), Carolina Schutti (Austrija), David Machado (Portugal), Sara Stridsberg (Švedska), Jonas Hassen Khemiri (Švedska), dok ćemo točan raspored jesenske sheme predstaviti naknadno.


DANSKA: Kristian Bang Foss


07. veljače, utorak u 19 sati
TEMA: Postoji li izlaz?
Predstavljači: Kristian Bang Foss, autor knjige
Dora Maček, prevoditeljica
Mišo Grundler, prevoditelj
Moderatorica: Ivana Bodrožić

Kristian Bang Foss, jedan od najtalentiranijih danskih pisaca mlađe generacije (rođen 1977. godine u Kopenhagenu), diplomirao je 2003. na Danskoj književnoj akademiji. Njegov prvi roman, Fiskens vindue, objavljen 2004. godine, impresionirao je književnu kritiku dotjeranim stilom, kao i roman Stormen i 99, objavljen 2008., prožet crnim humorom i smislom za apsurdno. Treći roman, Døden kører Audi (Smrt vozi Audi) satiričan, crnohumorni i dirljivi roman ceste dobio je 2013. godine Nagradu EU za književnost.

Glavni junak Asger živi u Kopenhagenu sa svojom djevojkom i njezinom kćeri i radi u reklamnoj agenciji. Nakon katastrofalno loše odrađene reklamne kampanje Asger dobiva otkaz i počinje provoditi dane izležavajući se na kauču i opijajući se. Kad ga djevojka ostavi, Asger se preseli u unajmljeni stan na periferiji, gdje živi izolirano i bez kontakata s dotadašnjim prijateljima i kolegama. Pola godine kasnije prinuđen je prihvatiti posao u umirovljeničkom domu u turobnom naselju na periferiji Kopenhagena, gdje se brine za invalida Waldemara. Njihova dnevna rutina ogledni je primjer krajnjeg beznađa, no Waldemar je smislio izlaz: plan mu je posjetiti glasovitog iscjelitelja koji živi u Maroku. Asger je skeptičan, no ipak pomaže Waldemaru da prikupi novac za putovanje i nakon kratkog vremena dvojica se supatnika nađu na putu kroz Europu. No putem ih prati osoba u crnom Audiju, i dok se približavaju Maroku putovanje se pretvara u utrku sa smrću.
Ova komedija apsurda, u kojoj glavni junaci osjećaju neodoljivu potrebu da se iščupaju iz okova besciljnog životarenja, osvojila je 2013. godine Nagradu EU za književnost.

ČEŠKA: Jan Němec


07. ožujka, utorak u 19 sati
TEMA: Priče svjetlosti i sjene
Predstavljači: Jan Němec, autor knjige
Kristijan Vujičić, urednik
Katica Ivanković, prevoditeljica
Moderatorica: Ivana Bodrožić

Jan Němec rodio se 1981. u Brnu. Studirao je sociologiju i religiologiju na Masarykovu sveučilištu te dramaturgiju na Janáčekovoj umjetničkoj akademiji u Brnu. Izdao je zbirku poezije Prvi život 2007., a potom zbirku kratkih priča Četveroručno sviranje 2009. te biografski roman o poznatome fotografu Františeku Drtikolu pod naslovom Povijest svjetlosti 2013. Němec je urednik u književnom mjesečniku Host i dramaturg na programu Art TV Češke televizije. Hvaljena od kritike i čitatelja, knjiga Povijest svjetlosti priskrbila je autoru više nagrada i nominacija: Nagradu Europske unije za književnost 2014., nagradu Češka knjiga 2014., nominaciju za nagradu Magnesia Litera za prozu 2014., nominaciju za Nagradu Josefa Škvoreckog 2014. Jan Němec aktualni je predsjednik češke strukovne organizacije prozaika i pjesnika Asociace spisovatelů (Udruženje pisaca) osnovane 2014. godine.
U romanu Povijest svjetlosti autor postavlja pitanje jesmo li ikada razmišljali o tome kako bi izgledala priča napisana svjetlosnom zrakom. Kao prvo, ne bi to bila obična priča, nego posve neobična sudbina rasprostranjena na nekoliko mjesta, epoha i povijesnih događaja. Drugo: bila bi to pripovijest o fotografu, jer fotograf je majstor svjetlosti. Treće: priča bi, naravno, obilovala sjenama, ali kako svaka stvar ima i svoju suprotnost, u jednom bi se trenutku pojavila unutarnja svjetlost i sve bi se promijenilo.
Tko je zapravo bio František Drtikol? Dendi iz rudarskoga gradića, svjetski poznat fotograf koji je dva puta bankrotirao, majstor akta koji nikada nije imao sreće sa ženama, mistik i budist koji je vjerovao u komunizam, čovjek pun proturječja koja su se manifestirala izvana i sintetizirala unutra? Ništa od svega navedenoga ili sve pomalo?
Koncepcija Němecova opsežna romana vrlo je neobična za suvremenu češku prozu – taj umjetnički i duhovni bildungsroman nalik freski pokriva razdoblje duže od pedeset godina, oživljavajući rudnike srebra u Příbramu, München u doba Jugendstila, raspad Austro-Ugarskoga Carstva i boemštinu međuratne Čehoslovačke s nagim modelima gotovo neprimjetno utkanima u niti priče i svjetlosti.

NIZOZEMSKA: Marente de Moor

23. ožujka, četvrtak u 19 sati
TEMA: Era barbarstva
Predstavljači: Marente de Moor, autorica knjige
Gioia Ana Ulrich – Knežević, prevoditeljica
Toni Bandov, prevoditelj
Moderatorica: Ivana Bodrožić

Marente de Moor (1972.) studirala je slavenske jezike, a 1990-ih je živjela u Rusiji, gdje je radila za ruske i nizozemske medije. Njezine kolumne o apsurdnosti ruske svakodnevice sabrane su i objavljene u Priče iz Petersburga 1999. Njezin vrlo hvaljeni prvijenac Prijestupnik iz 2007. objavljen je u Njemačkoj 2010. u izdanju nakladničke kuće Suhrkamp Verlag. Od 2009. radi kao tjedni kolumnist za politički časopis Vrij Nederland. Njezin drugi roman povijesne tematike Nizozemska djeva objavljen je 2010. godine uz dobre kritike i ubrzo preveden na njemački jezik. Za taj je roman autorica 2011. primila najpopularnije priznanje za književnost u Nizozemskoj, Književnu nagradu AKO (AKO Literatuurprijs), a 2014. Nagradu EU za književnost. Njezin treći roman Scena u roundhayskom vrtu nominiran je za književnu nagradu Libris 2014.
U ljeto 1936. nizozemski liječnik Jacq šalje svoju 18-godišnju kći Jannu Egonu von Bötticheru, Nijemcu s kojim se sprijateljio kao mladić. Taj aristokrat i vrsni mačevalac, koji će pomoći Janni da usavrši vlastite mačevalačke vještine, ležerno provodi dane na svome ladanjskom imanju, gdje organizira zabranjenu menzuru za studente: dvoboj u kojemu sudionici nanose vidljive ozljede jedni drugima kao znak hrabrosti. Egon je zagonetan lik, privlačan i neodoljiv te se Janna neizbježno zaljubljuje u njega.
Ali, Nizozemska djeva nije samo priča o ljubavi i gubitku nevinosti. Pred Jannom se otvara nov, nepoznat svijet pun zagonetki o pravoj prirodi odnosa između njezina oca i Egona. Dvojica muškaraca upoznala su se u Prvome svjetskom ratu, davno izgubljenom vremenu koje je prethodilo usponu nacista na vlast. Jannina inicijacija u svijet odraslih kontradiktorno je i zbunjujuće iskustvo. Aristokratski kodeks časti, s njegovim poimanjima hrabrosti i junaštva, pokazao se jalovim u susretu s predstojećom erom barbarstva. Kroz Jannino iskustvo Marente de Moor priziva u čitateljev um nemirno ozračje vremena u kojemu se dogodio veliki povijesni preokret, živopisno oslikavajući nesigurnost i napetosti koje su prethodile Drugome svjetskome ratu.


Natrag na listu