Top liste

Književnost
  1. Slobodan Šnajder - Doba mjedi

    Slobodan Šnajder Doba mjedi

    150,00 kn detaljno
    1
  2.  Elena Ferrante - GENIJALNA PRIJATELJICA

    Elena Ferrante GENIJALNA PRIJATELJICA

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    2
  3. Slavenka Drakulić - Mileva Einstein, teorija tuge

    Slavenka Drakulić Mileva Einstein, teorija tuge

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    3
  4. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    4
  5. Marina Stepnova - Lazarove žene

    Marina Stepnova Lazarove žene

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Damir Karakaš - Sjećanje šume

    Damir Karakaš Sjećanje šume

    95,00 kn 85,50 kn detaljno
    6
  7. Evie Wyld - Sve ptice pjevaju

    Evie Wyld Sve ptice pjevaju

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    7
  8. Amos Oz - Juda

    Amos Oz Juda

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    8
  9. Jojo Moyes -  Nakon tebe

    Jojo Moyes Nakon tebe

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    9
  10. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 59,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Josip Manolić - Špijuni i domovina

    Josip Manolić Špijuni i domovina

    204,75 kn detaljno
    1
  2. Bruno Šimleša - U rukavicama  mi  je ionako prevruće

    Bruno Šimleša U rukavicama mi je ionako prevruće

    99,00 kn 39,00 kn detaljno
    2
  3. Noam Chomsky - Tko vlada svijetom?

    Noam Chomsky Tko vlada svijetom?

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    3
  4. James Bowen - Svijet prema Bobu

    James Bowen Svijet prema Bobu

    69,90 kn 62,90 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Ivana Plechinger - Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    Ivana Plechinger Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    6
  7. Roman Leljak - Huda jama

    Roman Leljak Huda jama

    140,00 kn detaljno
    7
  8. Todd Spehr - Dražen

    Todd Spehr Dražen

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    8
  9. Anita Šupe i Ariana Miljević Bugenvilija - Prva hrvatska LCHF kuharica

    Anita Šupe i Ariana Miljević Bugenvilija Prva hrvatska LCHF kuharica

    219,00 kn detaljno
    9
  10. Sanja Toljan - Čudesna moć hormona

    Sanja Toljan Čudesna moć hormona

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    10
Marijan Derenčin, Stjepan Miletić, Julije Rorauer - Ladanjska opozicija / Izabrana djela / Izabrana djela

Marijan Derenčin, Stjepan Miletić, Julije Rorauer Ladanjska opozicija / Izabrana djela / Izabrana djela

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-150-306-8
  • Biblioteka: Stoljeća hrvatske književnosti
  • Izdavač: Matica hrvatska
  • Godina: 2010.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 521
  • Format: 14,00 x 20,00 cm
Cijena: 180.00 kn
Cijena s popustom: 90,00 kn
Vaša ušteda 90,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

»Osim Ladanjskom opozicijom Marijan Derenčin neće ostati trajnije zabilježen u povijesti hrvatske drame. Svojim najboljim djelom stvorio je izvrstan obrazac pučko-političkoga igrokaza koji u XX. stoljeću nije imao nasljednika. A Derenčinovo će selo u modernističkim dramama Srgjana Tucića (još i prije Ladanjske opozicije, u Povratku, 1898.), a naročito Josipa Kosora (Požar strasti, 1911.) ubrzo postati poprištem drugačijih značajeva i kompleksnije intoniranih sukoba. U ostalim pak svojim dramskim radovima Derenčin je ostao tek amaterom u najplemenitijem značenju te riječi. Za vlastite je scenske prikaze na posljednjoj stranici kazališnoga primjerka Primadone napisao ovo: 'Moji su dramatički radovi diletantske vježbe, kojemi se iz ljubavi prema dramatičkoj umjetnosti rado bavim u dokolici, koju sam prije posvećivao političkomu i novinarskomu radu'«. (Nikola Batušić)

 

»Po svim svojim životnim opredjeljenjima što ih je iskazivao u javnome životu, u pristajanju uz mlade u tada burnim sporovima oko djelatnosti u Društvu hrvatskih književnika, bijaše Miletić izrazitim zastupnikom novoga, modernističkoga naraštaja hrvatskih intelektualaca. Književna povijest moderne neće, doduše, velikim slovima bilježiti njegova dramska djela, ali će snažno naglasiti nezaobilaznost autorovih dramaturških zapisaka, danas zasigurno kanonskoga djela nacionalne kazališne memoaristike, ali i djela visoke razine kada je riječ o nekim važnim aspektima modernističke teatarske poetike.

Da moderna nije bila samo književni, nego pokret koji je zahvatio sve segmente nacionalne kulture, svjedoči upravo sveobuhvatnost Miletićeva javnoga djelovanja. U njegovoj se stvaralačkoj fizionomiji zrcali obris Hrvatske pod Khuenovim režimom na mijeni stoljeća, raspoznaje se Hrvatska kao poprište burnih stranačkih prijepora u vječnom procjepu između Beča i Pešte, zemlja bijednih financijalnih prilika, ali i zemlja nadarenih ljudi koji su upravo zajedno s Miletićem stupili na poprište javnoga djelovanja u kulturi, umjetnosti, politici i športu. I u tom novom aspektu afirmacije našega modernog čovjeka sudjelovao je uz utemeljitelja fizičke kulture u Hrvatskoj, Franju Bučara, i njegov prijatelj — zagrebački intendant.« (Nikola Batušić)

 

»Zahvaljujući književnom i dramskom "izboru po srodnosti" (koji se ticao francuskih proturomantičkih dramatičara), zahvaljujući čak peterostrukom življenju kazališta (i kao gledatelj, i kao glumac, i kao dramatičar, i kao prevoditelj, i kao glazbeno-scenski kritičar), zahvaljujući umijeću vođenja dramskoga dijaloga, ali i pisanja uloga za sasvim određene dramske umjetnike — mogao je Julije Rorauer utrti put onoj stazi našega kazališta kojom će se, potom, i na njegovu tragu, vinuti i Ivo Vojnović i Miroslav Krleža.

I još nešto: današnjem razumijevanju i čitanju Rorauerova dramskog opusa u mnogome je pridonijela svakodnevna nazočnost u našoj svijesti goleme količine tzv. psiholoških trilera, koje proizvodi američka filmska i televizijska industrija, jer u njima — nerijetko i posredno — prepoznajemo rorauerovsku matricu.

Na kraju: obol političnosti (strančarenje u korist mađaron stva) platit će ovaj naš pisac definitivnim bijegom iz umjetnosti, dočim će šarolike dugove što ih je načinio tijekom samoga življenja platiti samoubojstvom. Tko je u nas u veće bescjenje razdao sebe?« (Nedjeljko Fabrio)