Top liste

Književnost
  1. Ante Tomić i Rajko Grlić - Ustav Republike Hrvatske

    Ante Tomić i Rajko Grlić Ustav Republike Hrvatske

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    1
  2. Marina Stepnova - Lazarove žene

    Marina Stepnova Lazarove žene

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    2
  3. John Williams - Stoner

    John Williams Stoner

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    3
  4. Ivana Bodrožić - Rupa

    Ivana Bodrožić Rupa

    39,90 kn 35,91 kn detaljno
    4
  5. Ankica Tomić - Vice versa

    Ankica Tomić Vice versa

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    5
  6. Slobodan Šnajder - Doba mjedi

    Slobodan Šnajder Doba mjedi

    150,00 kn detaljno
    6
  7. Jojo Moyes - Tu sam pred tobom

    Jojo Moyes Tu sam pred tobom

    79,00 kn 71,10 kn detaljno
    7
  8. Çiler İlhan - Izgon

    Çiler İlhan Izgon

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    8
  9. Jojo Moyes -  Nakon tebe

    Jojo Moyes Nakon tebe

    89,00 kn 80,10 kn detaljno
    9
  10. Nina George - Mala pariška knjižara

    Nina George Mala pariška knjižara

    99,00 kn 89,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    1
  2.  Bruce Springsteen - Springsteen

    Bruce Springsteen Springsteen

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    2
  3. Ivana Plechinger - Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    Ivana Plechinger Ono što ostaje, uvijek ljubav je

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    3
  4. John C. Parkin - Jebe mi se

    John C. Parkin Jebe mi se

    29,00 kn detaljno
    4
  5. Ana Bučević - Safari duha

    Ana Bučević Safari duha

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    5
  6. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Roman Leljak - Huda jama

    Roman Leljak Huda jama

    140,00 kn detaljno
    7
  8. Stašo Forenbaher, Lara Černicki - Starim cestama preko Velebita

    Stašo Forenbaher, Lara Černicki Starim cestama preko Velebita

    180,00 kn 162,00 kn detaljno
    8
  9. Todd Spehr - Dražen

    Todd Spehr Dražen

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    9
  10. Miroslav Krleža - Marginalije

    Miroslav Krleža Marginalije

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    10
Marijan Derenčin, Stjepan Miletić, Julije Rorauer - Ladanjska opozicija / Izabrana djela / Izabrana djela

Marijan Derenčin, Stjepan Miletić, Julije Rorauer Ladanjska opozicija / Izabrana djela / Izabrana djela

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-150-306-8
  • Biblioteka: Stoljeća hrvatske književnosti
  • Izdavač: Matica hrvatska
  • Godina: 2010.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 521
  • Format: 14,00 x 20,00 cm
Cijena: 180.00 kn
Cijena s popustom: 90,00 kn
Vaša ušteda 90,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

»Osim Ladanjskom opozicijom Marijan Derenčin neće ostati trajnije zabilježen u povijesti hrvatske drame. Svojim najboljim djelom stvorio je izvrstan obrazac pučko-političkoga igrokaza koji u XX. stoljeću nije imao nasljednika. A Derenčinovo će selo u modernističkim dramama Srgjana Tucića (još i prije Ladanjske opozicije, u Povratku, 1898.), a naročito Josipa Kosora (Požar strasti, 1911.) ubrzo postati poprištem drugačijih značajeva i kompleksnije intoniranih sukoba. U ostalim pak svojim dramskim radovima Derenčin je ostao tek amaterom u najplemenitijem značenju te riječi. Za vlastite je scenske prikaze na posljednjoj stranici kazališnoga primjerka Primadone napisao ovo: 'Moji su dramatički radovi diletantske vježbe, kojemi se iz ljubavi prema dramatičkoj umjetnosti rado bavim u dokolici, koju sam prije posvećivao političkomu i novinarskomu radu'«. (Nikola Batušić)

 

»Po svim svojim životnim opredjeljenjima što ih je iskazivao u javnome životu, u pristajanju uz mlade u tada burnim sporovima oko djelatnosti u Društvu hrvatskih književnika, bijaše Miletić izrazitim zastupnikom novoga, modernističkoga naraštaja hrvatskih intelektualaca. Književna povijest moderne neće, doduše, velikim slovima bilježiti njegova dramska djela, ali će snažno naglasiti nezaobilaznost autorovih dramaturških zapisaka, danas zasigurno kanonskoga djela nacionalne kazališne memoaristike, ali i djela visoke razine kada je riječ o nekim važnim aspektima modernističke teatarske poetike.

Da moderna nije bila samo književni, nego pokret koji je zahvatio sve segmente nacionalne kulture, svjedoči upravo sveobuhvatnost Miletićeva javnoga djelovanja. U njegovoj se stvaralačkoj fizionomiji zrcali obris Hrvatske pod Khuenovim režimom na mijeni stoljeća, raspoznaje se Hrvatska kao poprište burnih stranačkih prijepora u vječnom procjepu između Beča i Pešte, zemlja bijednih financijalnih prilika, ali i zemlja nadarenih ljudi koji su upravo zajedno s Miletićem stupili na poprište javnoga djelovanja u kulturi, umjetnosti, politici i športu. I u tom novom aspektu afirmacije našega modernog čovjeka sudjelovao je uz utemeljitelja fizičke kulture u Hrvatskoj, Franju Bučara, i njegov prijatelj — zagrebački intendant.« (Nikola Batušić)

 

»Zahvaljujući književnom i dramskom "izboru po srodnosti" (koji se ticao francuskih proturomantičkih dramatičara), zahvaljujući čak peterostrukom življenju kazališta (i kao gledatelj, i kao glumac, i kao dramatičar, i kao prevoditelj, i kao glazbeno-scenski kritičar), zahvaljujući umijeću vođenja dramskoga dijaloga, ali i pisanja uloga za sasvim određene dramske umjetnike — mogao je Julije Rorauer utrti put onoj stazi našega kazališta kojom će se, potom, i na njegovu tragu, vinuti i Ivo Vojnović i Miroslav Krleža.

I još nešto: današnjem razumijevanju i čitanju Rorauerova dramskog opusa u mnogome je pridonijela svakodnevna nazočnost u našoj svijesti goleme količine tzv. psiholoških trilera, koje proizvodi američka filmska i televizijska industrija, jer u njima — nerijetko i posredno — prepoznajemo rorauerovsku matricu.

Na kraju: obol političnosti (strančarenje u korist mađaron stva) platit će ovaj naš pisac definitivnim bijegom iz umjetnosti, dočim će šarolike dugove što ih je načinio tijekom samoga življenja platiti samoubojstvom. Tko je u nas u veće bescjenje razdao sebe?« (Nedjeljko Fabrio)