Top liste

Književnost
  1. Damir Karakaš - Sjećanje šume

    Damir Karakaš Sjećanje šume

    95,00 kn 85,50 kn detaljno
    1
  2. William P. Young - Koliba

    William P. Young Koliba

    69,00 kn 62,10 kn detaljno
    2
  3. Semezdin Mehmedinović - Me’med, crvena bandana i pahuljica

    Semezdin Mehmedinović Me’med, crvena bandana i pahuljica

    139,00 kn 125,10 kn detaljno
    3
  4. Kristian Bang Foss - Smrt vozi Audi

    Kristian Bang Foss Smrt vozi Audi

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    4
  5.  Elena Ferrante - GENIJALNA PRIJATELJICA

    Elena Ferrante GENIJALNA PRIJATELJICA

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    5
  6. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši

    Kristian Novak Ciganin, ali najljepši

    149,00 kn 134,10 kn detaljno
    6
  7. Viktor Horváth - Tursko zrcalo

    Viktor Horváth Tursko zrcalo

    149,00 kn 99,00 kn detaljno
    7
  8. Paula Hawkins - Djevojka u vlaku

    Paula Hawkins Djevojka u vlaku

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    8
  9. Antun Vujić - Dostava rasutog tereta

    Antun Vujić Dostava rasutog tereta

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    9
  10. Kristina Ohlsson - Pepeljuge

    Kristina Ohlsson Pepeljuge

    139,00 kn 59,00 kn detaljno
    10
Publicistika
  1. Meik Wiking - Hygge – danski recept za sretan život

    Meik Wiking Hygge – danski recept za sretan život

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    1
  2. Dubravka Oraić Tolić - Peto evanđelje

    Dubravka Oraić Tolić Peto evanđelje

    159,00 kn 143,10 kn detaljno
    2
  3. Ana Bučević - U vortexu ostvarenih želja

    Ana Bučević U vortexu ostvarenih želja

    130,00 kn 117,00 kn detaljno
    3
  4. Milan Pelc - Povijest umjetnosti u Hrvatskoj

    Milan Pelc Povijest umjetnosti u Hrvatskoj

    418,95 kn 169,00 kn detaljno
    4
  5. Louisa Thomsen Brits - Hygge: sretan život na danski način

    Louisa Thomsen Brits Hygge: sretan život na danski način

    99,00 kn 89,10 kn detaljno
    5
  6. Noam Chomsky - Tko vlada svijetom?

    Noam Chomsky Tko vlada svijetom?

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    6
  7. Nada Bezić - Glazbene šetnje zagrebom

    Nada Bezić Glazbene šetnje zagrebom

    189,00 kn detaljno
    7
  8. Kristina Wolsperger Danilovski - Danci i stranci - drugo izdanje

    Kristina Wolsperger Danilovski Danci i stranci - drugo izdanje

    69,00 kn 62,10 kn detaljno
    8
  9. Sanja Toljan - Čudesna moć hormona

    Sanja Toljan Čudesna moć hormona

    119,00 kn 107,10 kn detaljno
    9
  10. Anita Šupe - Istine i laži o hrani

    Anita Šupe Istine i laži o hrani

    129,00 kn 116,10 kn detaljno
    10
Marijan Derenčin, Stjepan Miletić, Julije Rorauer - Ladanjska opozicija / Izabrana djela / Izabrana djela

Marijan Derenčin, Stjepan Miletić, Julije Rorauer Ladanjska opozicija / Izabrana djela / Izabrana djela

Ocjena čitatelja
  • ISBN: 978-953-150-306-8
  • Biblioteka: Stoljeća hrvatske književnosti
  • Izdavač: Matica hrvatska
  • Godina: 2010.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 521
  • Format: 14,00 x 20,00 cm
Cijena: 180.00 kn
Cijena s popustom: 90,00 kn
Vaša ušteda 90,00 kn
Dodaj u listu želja Dodaj u košaricu
Napiši komentar
Ocjena: (-)
Broj komentara: (0)

»Osim Ladanjskom opozicijom Marijan Derenčin neće ostati trajnije zabilježen u povijesti hrvatske drame. Svojim najboljim djelom stvorio je izvrstan obrazac pučko-političkoga igrokaza koji u XX. stoljeću nije imao nasljednika. A Derenčinovo će selo u modernističkim dramama Srgjana Tucića (još i prije Ladanjske opozicije, u Povratku, 1898.), a naročito Josipa Kosora (Požar strasti, 1911.) ubrzo postati poprištem drugačijih značajeva i kompleksnije intoniranih sukoba. U ostalim pak svojim dramskim radovima Derenčin je ostao tek amaterom u najplemenitijem značenju te riječi. Za vlastite je scenske prikaze na posljednjoj stranici kazališnoga primjerka Primadone napisao ovo: 'Moji su dramatički radovi diletantske vježbe, kojemi se iz ljubavi prema dramatičkoj umjetnosti rado bavim u dokolici, koju sam prije posvećivao političkomu i novinarskomu radu'«. (Nikola Batušić)

 

»Po svim svojim životnim opredjeljenjima što ih je iskazivao u javnome životu, u pristajanju uz mlade u tada burnim sporovima oko djelatnosti u Društvu hrvatskih književnika, bijaše Miletić izrazitim zastupnikom novoga, modernističkoga naraštaja hrvatskih intelektualaca. Književna povijest moderne neće, doduše, velikim slovima bilježiti njegova dramska djela, ali će snažno naglasiti nezaobilaznost autorovih dramaturških zapisaka, danas zasigurno kanonskoga djela nacionalne kazališne memoaristike, ali i djela visoke razine kada je riječ o nekim važnim aspektima modernističke teatarske poetike.

Da moderna nije bila samo književni, nego pokret koji je zahvatio sve segmente nacionalne kulture, svjedoči upravo sveobuhvatnost Miletićeva javnoga djelovanja. U njegovoj se stvaralačkoj fizionomiji zrcali obris Hrvatske pod Khuenovim režimom na mijeni stoljeća, raspoznaje se Hrvatska kao poprište burnih stranačkih prijepora u vječnom procjepu između Beča i Pešte, zemlja bijednih financijalnih prilika, ali i zemlja nadarenih ljudi koji su upravo zajedno s Miletićem stupili na poprište javnoga djelovanja u kulturi, umjetnosti, politici i športu. I u tom novom aspektu afirmacije našega modernog čovjeka sudjelovao je uz utemeljitelja fizičke kulture u Hrvatskoj, Franju Bučara, i njegov prijatelj — zagrebački intendant.« (Nikola Batušić)

 

»Zahvaljujući književnom i dramskom "izboru po srodnosti" (koji se ticao francuskih proturomantičkih dramatičara), zahvaljujući čak peterostrukom življenju kazališta (i kao gledatelj, i kao glumac, i kao dramatičar, i kao prevoditelj, i kao glazbeno-scenski kritičar), zahvaljujući umijeću vođenja dramskoga dijaloga, ali i pisanja uloga za sasvim određene dramske umjetnike — mogao je Julije Rorauer utrti put onoj stazi našega kazališta kojom će se, potom, i na njegovu tragu, vinuti i Ivo Vojnović i Miroslav Krleža.

I još nešto: današnjem razumijevanju i čitanju Rorauerova dramskog opusa u mnogome je pridonijela svakodnevna nazočnost u našoj svijesti goleme količine tzv. psiholoških trilera, koje proizvodi američka filmska i televizijska industrija, jer u njima — nerijetko i posredno — prepoznajemo rorauerovsku matricu.

Na kraju: obol političnosti (strančarenje u korist mađaron stva) platit će ovaj naš pisac definitivnim bijegom iz umjetnosti, dočim će šarolike dugove što ih je načinio tijekom samoga življenja platiti samoubojstvom. Tko je u nas u veće bescjenje razdao sebe?« (Nedjeljko Fabrio)